"HDZ-u nije do istine"

Sabornica gotovo prazna; Mostovci optuživali vladu za "podmukli pokušaj zatvaranja arhiva"

Slika nije dostupna
U gotovo praznoj sabornici u petak prijepodne gotovo tri sata trajalo je izjašnjavanje o 70-ak, uglavnom Mostovih amandmana na Zakon o arhivskom gradivu i arhivima koje su iz Vlade gotovo sve odreda odbijali, dok su mostovci poručivali kako je na djelu "podmukli pokušaj zatvaranja arhiva" iz bivše države te HDZ-ovce optuživali kako im nije do istine.

"HDZ pokazuje da mu nije do istine i želi zaštiti one koji su bili dio represivnog aparata”, istaknuo je Mostov zastupnik Nikola Grmoja, dok je državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak obrazlagao odbijene amandmane.

Mostov Miro Bulj, aludirajući na Vladimira Šeksa koji se u medijima spominjao kao mogući suradnik jugoslavenske tajne službe UDBA-e pod kodnim imenom "Kolega", zakon je nazvao lex kolega te poručio da ga zanima kako će HDZ-ovci glasovati o zatvaranju arhiva, kada se uoči svakih izbora pozivaju na lustraciju.

Nakon što je javno upitao HDZ-ova potpredsjednika Sabora Milijana Brkića kako će moći glasovati za takav zakon, prozvani mu je Brkić uzvratio kako ga domoljublju ne treba učiti Bulj. "Domoljublju su me učili otac i majka i svakodnevno ga svjedočim", istaknuo je Brkić.

"Prije godinu dana glasali ste za Mostov prijedlog otvaranja arhiva, a sada glasate o njihovu zatvaranju", poručio mu je Bulj.

Grmoja je pak poimence prozivao HDZ-ovce da, ne glasaju li za ovaj zakon, štiti UDBA-ine progonitelje. "Hoćete Vi, gospodine Šipiću, danas igrati za 'kolegu' ili za hrvatski narod? Vidjet ćemo kako ćete glasovati”, poručio je Grmoja HDZ-ovu zastupniku Ivanu Šipiću.

Za Vladin prijedlog zakona kazao je kako je loš i nepopravljiv, da se njime ne može promjeniti namjera da se zatvore dosjei 80 tisuća žrtava u kojima se nalaze progonitelji. "I 'kolega' je pronađen u dosjeu žrtve", rekao je.

Mostu je najspornije pomicanje datuma do kojeg je gradivo dostupno, s obzirom na to da je po Mostovim zakonskim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava RH 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka. Novim prijedlogom arhivi su dostupni do 30. svibnja 1990. godine.

"Zatvara se period tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav, i to pričom da je 30. svibnja važan datum", istaknuo je Grmoja.

S njim se slaže i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku), koji je na zakon podnio nekoliko amandmana, a predloženi tekst nazvao "podmuklim protulustracijskim kukavičkim jajetom od zakona".

Novim zakonom o arhivskom gradivu i arhivima omogućuje se transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik, definira se stvaranje, čuvanje i predaja toga gradiva u elektroničkom obliku, omogućuje preuzimanje toga digitalnog gradiva i digitalizacija usluge arhiva.

Donošenjem novog zakona predviđa se znatno smanjivanje troškova za sve javne ustanove, koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo. (Hina)