Na početku 2007. bilo je 1.044 četvornih kilometara minski sumnjivih površina, a na kraju godine 997, i to u 12 županija i 112 lokalnih jedinica.
Na razminiranje je ukupno utrošeno 291 milijun kuna, od čega iz državnog proračuna 164 milijuna, 47 milijuna iz donacija, a 80 milijuna od pravnih osoba za razminiranje vlastite infrastrukture.
U Izvješću stoji da je 2007. ugovoreno razminiranje 36 četvornih kilometara minski sumnjivih površina, da je razminirano nešto manja površina zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, te da u zajednici vraćenoj razminiranoj povrišni dominira poljoprivredno zemljište.
Upravo taj podatak vezan u poljoprivredno zemljište, po mišljenju Suzane Bilić Vardić (HDZ), dokaz je da je ustrojen dobro organiziran i uhodan određivanja prioriteta razminiranja.
Zauzela se za bolju koordirnaciju ministarstava i drugih državnih tijela s Hrvatskim centrom za razminiranje u poslovima oko povlačenja sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih razminiranju.
Marijanu Petir (HSS) zabrinjava podatak da se svake godine ukrade oko 2.000 oznaka (tablica) za opasnost od mina, a posebno činjenica da za taj po građane izuzetno opasan čin nitko još nije prekršajno niti kazneno odgovarao.
Upozorila je da domaći donatori u ukupnom iznosu donacija za razminiranje sudjeluju s tek 9 posto, zauzevši se za povećanje tog iznosa, kao i za veća proračunska izdvajanja za razminiranje te za plaće pirotehničara.
Isto traži i Damir Kajin (IDS), koji je upozorio da će se Hrvatska, ako se bude radilo ovim tempom, razminirati tek za 21 godinu, a ne, kako je planirano, do 2010.
Davorko Vidović (SDP) predložio je da se u državnom proračunu utvrdi fiksni postotak za razminiranje, u skladu s 10-godišnjim planom protuminskog djelovanja.