Zakon propisuje i da saborski zastupnici, ministri, državni tajnici Središnjeg državnog ureda, suci i glavni državni odvjetnik nacionalnim tajnim podacima mogu pristupati bez sigurnosne provjere, dok će i za njih redovita provjera biti obvezna za međunarodne dokumente koji nose oznaku tajnosti.
Umjesto obveze da za pristup tajnim podacima moraju dobiti uvjerenje (certifikat) o sigurnosnoj provjeri, spomenuti će dužnosnici morati potpisati izjavu da su upoznati sa Zakonom i propisima kojima se uređuje zaštita tajnih podataka.
Od sigurnosne će provjere biti izuzeti predsjednici države, Sabora i Vlade.
Zakon propisuje periodičnu procjenu tajnosti podataka - za 'vrlo tajno' najmanje jednom u pet godina, za 'tajno' četiri godine, 'povjerljivo' tri, a 'ograničeno' najmanje jednom u dvije godine.
Sabor je donio i Zakon o informacijskoj sigurnosti koji po prvi put na nacionalnoj razini uvodi minimalne kriterije za zaštitu
klasificiranih podataka, odnosno propisuje minimalne uvjete i
standarde kojih se pritom moraju držati sva tijela i osobe koje
postupaju s tajnim podacima.
Donesen je i Zakon o zaštiti potrošača koji, među ostalim, propisuje da se sudski sporovi između trgovaca i potrošača mogu rješavati i izvan suda.
Osim mogućnosti izvansudskog rješavanja sporova, kao bitna novina predviđa se i da osnovna znanja o pravima i obvezama iz područja zaštite potrošača budu unesena u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola.
Novina je i da Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača više ne bi potpadalo pod Ministarstvo gospodarstva, već bi se ustanovilo kao savjetodavno tijelo Vlade i bilo pod njezinom nadležnošću.
Prihvaćen je i Nacionalni program zaštite potrošača, te izmijenjen Zakon o sustavu državne uprave kojim se dio državnih dužnosti prevodi u službenička mjesta.
Sabor je prihvatio Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine, izmijenio zakone o autorskom pravu, o zaštiti i spašavanju, o željeznici, o etičkim tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu suglasnosti, o Agenciji za regulaciju željezničkih usluga.