Za dopune Zakona, koje su predložili klubovi HSS-a i HDZ-a, glasovala su 102 zastupnika, a troje ih je bilo protiv.
U obrazloženju predlagatelja stoji da se 5. kolovoza slavi najveća hrvatska vojna pobjeda u Domovinskom ratu, vojno-redarstvena akcija Oluja, kada je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćeno 10.400 četvornih kilometara do tada okupiranog teritorija, te da se taj datum treba slaviti i kao dan hrvatskih branitelja.
Saborska je većina odbacila amandman SDP-ovca Ante Kotromanovića da se, umjesto 5. kolovoza, dan hrvatskih branitelja obilježava 18. studenoga, kada i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.
Zakonskim je dopunama omogućeno i da se komemoracija za žrtve Bleiburga i Križnog puta, kao spomendan na sve hrvatske žrtve pale za slobodu i neovisnost, može održavati i subotom, a ne, kao do sada, isključivo u nedjelju, onu najbližu 15. svibnja.
Obrazloženje je HSS-a i HDZ-a da je, zbog brojnih obveza biskupa i župnika u svibnju, posebno nedjeljama, teško organizirati komemoraciju na Bleiburgu, te da će se taj spomendan puno svečanije i dostojanstvenije obilježavati i subotom.
Glasovanju o spomenutim zakonskim dopunama pristupilo se već danas, odmah po raspravi, kako bi na snagu stupile prije ove subote, 17. svibnja kada će se odavanje počasti hrvatskim žrtvama na Bleiburgu prvi put obilježiti kao spomendan.
Saborska većina odbacila je amandman IDS-ovca Damira Kajina da se kao spomendan uvede i 22. travnja, dan sjećanja na žrtve Jasenovca.
Od danas je na popis državnih blagdana službeno uvršten i Uskrs, budući da je prihvaćen amandman SDP-ovca Zorana Vinkovića - do sada se, naime, kao blagdan slavio samo uskrsni ponedjeljak.