Prema navodima ovog lista, sumnje oko mutnih radnji vezanih uz status JANAF-a glavni su razlog zbog kojega su bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH ranije ovog tjedna odbili glasovati za donošenje odluke o kvaliteti tekućih goriva.
Tom odlukom u naredne tri godine bi se na tržištu BiH dopustila prodaja naftnih derivata lošije kvalitete, proizvedenih u Bosanskom Brodu, što je uvjet na kojemu inzistira ruski kupac rafinerije.
Prije očitovanja o ovoj odluci, bošnjački su ministri tražili da im se dade na uvid tekst ugovora kojega su vlasti RS sklopile sa "Zarubežnjeftom", no tom zahtjevu nikada nije udovoljeno.
"Ako ni predsjedatelj Vijeća ministara Nikola Špirić nije vidio
ugovor, tko ga je onda vidio. Izgleda samo jedan čovjek, premijer RS (Milorad Dodik)", pojasnio je za "Dnevni avaz" ove dvojbe ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović.
Premijer Špirić, koji se potužio kako mu bošnjački ministri otkazuju suradnju i blokiraju rad vlade, kazao je pak kako ugovor nije tajna te da ga zainteresirani mogu dobiti u Ministarstvu vanjske trgovine.
Sam Dodik bijesno je reagirao na odbijanje bošnjačkih ministara da bez dodatnih objašnjenja glasuju za odluku o kvaliteti tekućih goriva. Najavio je kako će srpski ministri blokirati rad državne vlade nastave li Bošnjaci istrajavati na svom zahtjevu.
O prijepornom ugovoru uglavnom se zna to da se odnosi na kupnju rafinerije u Brodu te rafinerije motornih ulja u Modriči, kao i na poduzeće "Petrol", koje upravlja najvećim brojem benzinskih crpki na području RS.
Ugovor je vrijedan oko milijardu eura, no ruski kupac će tek mali dio isplatiti u gotovu novcu, a ostatak su planirane investicije.
Status bosanskohercegovačkog vlasničkog udjela u JANAF-u do sada nije spominjan.
Rječ je o 33,3 posto vlasništva vrijednog oko 500 milijuna dolara, kojim upravlja sarajevski "Energoinvest" kao jedan od tri ravnopravna partnera koji je sudjelovao u njegovoj gradnji, zajedno s INA-om i srbijanskim Naftagasom.
Do rujna 1991. godine JANAF je bio samostalna tvrtka u vlasništvu ova tri dioničara, da bi njegov status postao sporan nakon 1992. godine kada je Hrvatska nacionalizirala naftovod.
"Slobodna Bosna" tvrdi kako je važnost JANAF-a postala veća otkako je lansiran projekt Družba-Adria, a da je logično zaključiti kako "Zarubežnjeft" kao ruska državna tvrtka ima poseban interes za ovaj naftovod čija je vrijednost znatno veća od cjelokupne naftne industrije u BiH.