Među ostalim i zato jer je to 'hipoteka' koja onemogućava prepuštanje spornih graničnih točaka sudu trećeg, odnosno arbitraži.
'Uvjeren sam da se 1. siječnja 2008. neće dogoditi ništa. Hrvatska se obvezala da će pred primjenu ZERP-a o tome postići dogovor sa Slovenijom i Italijom, a to nije učinila. Tražimo da se taj dogovor poštuje i to ćemo najvjerojatnije zahtijevati sve dok se to ne ispuni', izjavio je Rupel u razgovoru za mariborski dnevnik 'Večer'.
Italija i Slovenija, istaknuo je Rupel, imaju 'obećanja' i 'određene instrumente' kako do toga doći. Dodao je kako je slovenska situacija drukčija od talijanske jer 'nam dodatnu komplikaciju predstavlja zemljovid priložen uz ZERRP - on prejudicira granicu'.
'Prejudicirati granicu, to ne ide, tako raditi u Europi je nemoguće. Jedini problem je da su u Hrvatskoj tek završili izbori i da nema nove vlade. Vjerujem da ćemo zadnjih dana u prosincu još voditi napete razgovore, ali ne očekujem nikakav zaplet u fizičkom odnosno životnom smislu. Tu ćemo imati posla s jednom pravnom i političkom situacijom i to će biti potrebno riješiti', rekao je Rupel.
Na pitanje kako to da je Slovenija 2004. godine, pred početak
hrvatskih pristupnih pregovora s EU, proglasila svoj pojas u Jadranu, a da o tom pojasu nije pregovarala s Hrvatskom i Italijom, kako se to traži od Hrvatske kad je riječ o ZERP-u, Rupel je to protumačio kao reakciju na hrvatske poteze, dodajući da je područje svog pojasa Slovenija odredila prema području do kojega su prema bilateralnom sporazumu o malograničnom prometu i suradnji smjeli loviti slovenski ribari.
'Bila je to reakcija Slovenije na jednostrani čin Hrvatske. U
određivanju koordinata našeg pojasa vodili smo računa o SOPS-u, odnosno zemljovidu priloženom uz njegov dio koji se odnosi na ekonomski ribolov u malograničnom području', rekao je Rupel.
Govoreći o načelnom dogovoru premijera Janeza Janše i Ive Sanadera od prije 4 mjeseca da se sporna granična pitanja prepuste trećem, Rupel je istaknuo da to ni u kojem slučaju ne znači da će se to rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu jer postoje i druge mogućnosti, te da je teško vjerovati da će Slovenija nastaviti s operacionalizacijom dogovora 'uz hipoteku ZERP-a'.
'Nije bilo konkretne odluke o tome da Slovenija i Hrvatska za
posredovanje zamole ICJ. O tome kome ćemo se obratiti i s kojim pitanjem, odnosno tekstom još nema dogovora. O tome valja pregovarati i nadam se da će doći do dogovora. Ali teško mogu zamisliti da bi Slovenija mogla pristati na pregovore o granici uz postojeću hipoteku. Najprije moramo riješiti problem ZERP-a', rekao je Rupel.
Govoreći o pitanju točaka na granici koje Slovenija drži spornim i inzistira da se na njima ne provode "jednostrani koraci" iako su pod hrvatskom ingerencijom (slučaj Joras i parcele na lijevoj obali Dragonje, posdručje uz Muru i Razkrižje i slična), Rupel je rekao da će Ljubljana djelovati kao i do sada, diplomatskim sredstvima.
'Slovenija tamo ne može postaviti stražu, rekao bih. Ali, ona može osjetljivo i promptno reagirati na svaki veći problem i eventualni incident. Ministarstvo vanjskih poslova pri tom je ograničeno na diplomatska sredstva, a ministarstvo unutarnjih poslova i policija imaju na raspolaganju nešto više fizičkih sredstava. No, mogu reći samo ovo: Vlada je odlučna da zaštiti interese svih svojih državljana, ma gdje oni bili', rekao je Rupel.