Nažalost u dva mjeseca nije se puno napravilo i što se bude više čekalo aranžman s MMF-om će se sve više nametati sam po sebi. Mislim da i sami imamo dovoljno pameti i znanja da se izvučemo iz krize, kazao je Rohatinski na današnjoj konferenciji za novinare. Odgovarajući na pitanje novinara, guverner je kazao kako je iz nedavnih aranžmana MMF-a s pojedinim zemljama teško pretpostaviti koji bi bili njihovi uvjeti za zaključenje stand by-a.
'Suština problema je u tome jesmo li spremni neke od nepopularnih mjera donijeti sami i bez stand by-a ili nam je takav aranžman potreban kao alibi za te mjere', rekao je Rohatinski. Na upit može li dati kakvu preporuku Vladi, Rohatinski je napomenuo kako poštuje stav Vlade da se ne miješa u politiku središnje banke, pa onda ni HNB ne može uzeti pravo da se miješa u posao Vlade. Kazao je tek kako s obzirom na situaciju u financijskom sektoru svako zaduživanje države, odnosno svaki deficit proračuna i konsolidirane opće države na određeni način predstavlja dodatni problem i u uvjetima ograničene ponude novca ima relativni utjecaj na mogućnost zaduživanja ostalih sektora.
Objasnio je da to znači da bi bilo dobro kada bi država smanjivala deficit, a ako to ne može onda se za njegovo financiranje zaduži u inozemstvu. Rohatinski je iznio procjenu središnje banke da će stopa gospodarskog rasta u prošloj godini biti oko 2,3 posto, a tendencija usporavanja i pada zabilježena u posljednjim tromjesečjima prošle godine prenosi se i u ovu godinu. HNB procjenjuje da će deficit tekućeg računa platne bilance u 2008. biti oko 4,5 milijardi eura, ili 11 posto BDP-a, a inozemni je dug krajem prošle godine dosegnuo 39 milijardi eura ili 94 posto BDP-a.
'Ta dva bitna problema determinirat će ukupnost ekonomskih kretanja u 2009. i osnovni su izazov za ukupnu ekonomsku politiku', rekao je Rohatinski. Kao krupna ograničenja naveo je i pad izvozne potražnje, bitno smanjenje izravnih inozemnih ulaganja, pitanje u kojoj će mjeri poduzeća moći reprogramirati svoj vanjski dug u ovoj godini te visoke otplate inozemnog duga. U ovoj godini treba vratiti 12,8 milijardi eura glavnice i oko milijardu eura kamate, što je otprilike trećina BDP-a, rekao je.
Guverener napominje kako će vanjska i domaća ograničenja imati negativne utjecaje i na gospodarski rast. No, nije najbitnije hoće li pad BDP-a biti 1, 2 ili 3 posto već kako omogućiti financiranje ekonomije i u bitno otežanim okolnostima. U tom bitnu ulogu imaju kretanja u financijskom sektoru i zadržavanje stabilnosti s dva cilja - stabilnost financijskog sustava i stabilnost tečaja, kazao je.