Rekao je i da su sve informacije o ubojstvima civila došle od kanadskih pripadnika UNPROFOR-a i srpskih snaga koje su na taj način pravdale svoj poraz.
Kao glavnog krivca za negativna izvješća, Rogulj je naveo 'izuzetno neprijateljski nastrojenog' zapovjednika kanadskog bataljuna, pukovnika Nielsena.
On je kasnije i pred svojim parlamentom iskonstruirao priču
o sukobu s Hrvatskom vojskom, zbog čega je cijeli bataljun odlikovan, ustvrdio je Rogulj koji je u vrijeme akcije bio načelnik obavještajnog odjela i pomoćnik načelnika u stožeru Zbornog područja Gospić.
Rogulj tvrdi da u prvom UNPROFOR-ovom izvješću nije bilo riječi o zločinima, već su spominjani 'incidenti normalni za provedbe takvih akcija'.
No, to izvješće nije prihvaćeno, a uslijedilo je 'nebulozno'
u kojem se spominju rušenja, paljenja i divljačka ponašanja. Sve je popraćeno i negativnom medijskom kampanjom prvo inozemnih, a potom i domaćih medija, kazao je Rogulj.
Smatra da je operaciju trebalo proglasiti zločinačkom kako bi se spriječio daljnji napredak HV-a i nova oslobađanja teritorija. 'U namjeri da operaciju prikažu nepotrebnom su skoro i uspjeli, jer su zakazala državna tijela i Ministarstvo vanjskih poslova', ustvrdio je Rogulj.
Dodao je kako mu je neshvatljivo da Hrvatska nije reagirala niti kada su kanadski vojnici odlikovani zbog sukoba s HV-om, pa se, smatra, ne trebamo čuditi što nam za ulazak u Kanadu treba viza.
'Odlučeno je da se popusti pritiscima kako bi se smirila situacija na političkom planu. Za incidente, ako ih je bilo, trebaju odgovarati oni koji su ih izazvali, ali ne na temelju informacija koje su dobili od Kanađana i neprijateljske strane', ustvrdio je Rogulj.
O optuženim generalima Rogulj je izrekao samo pohvale, u vojnom i moralnom smislu, te ustvrdio da ni za što nisu odgovorni.
Kazao je i da su neprijateljske snage u namjeri da zastraše civile i mobiliziraju vojsku Hrvate nazivali ustašama, crnokošuljašima i koljačima, zbog čega su gotovo svi pozivi na predaju ostali bez odgovora. Neki civili čak su se zbog propagande uneredili prilikom susreta s Hrvatskom vojskom, kazao je Rogulj.
Suđenje se nastavlja nakon stanke, kada će svjedok odgovarati na pitanja optužbe, obrane i sudskog vijeća. Danas bi trebao svjedočiti i Milan Kosović, bivši zapovjednik domobranske bojne iz Gospića.
Sljedeći tjedan počinje svjedočenje ugroženih svjedoka
Na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu od sljedećeg tjedna počet će svjedočiti tzv. ugroženi svjedoci koji će iskaze davati putem video linka uz potpunu
zaštitu identiteta.
Iz njihovih iskaza danih u istrazi vidljivo je da je riječ o ljudima
koji su živjeli na području Medačkog džepa tijekom oslobađanja tog dijela ličkog ratišta u rujnu 1993. te o pripadnicima HV-a koji su sudjelovali u akciji.
Ukupno 28 takvih svjedoka iskaz će, od ponedjeljka 22. listopada, davati putem video linka, a tijekom svjedočenja lica će im biti prikrivena, glas promijenjen, a voditi će se pod pseudonimima.