'To je tužitelj', rekao je Robinson odgovarajući na pitanje novinara tko daje konačnu ocjenu o suradnji s ICTY jem. Robinson je doputovao u Zagreb jučer, a danas se sastao s predsjednikom Vrhovnog suda, Brankom Hrvatinom i sucima istog, s kojima je razgovarao o naslijeđu ICTY-ja te o ideji osnivanja informativnih centara u zemljama regije. 'Sastanak je bio vrlo otvoren, imali smo odlične razgovore. Teme kojima smo se bavili su bile naslijeđe ICTY-ja. Raspravljali smo i o ideji osnivanja informativnih centara u zemljama regije', rekao je Robinson u izjavi za novinare nakon susreta. On je najavio da će u rujnu u Den Haagu biti održana konferencija o globalnom i institucionalnom naslijeđu ICTY-ja te da će se isti mjesec održati sastanak u Sloveniji na kojemu će se podrobnije razmatrati ideja o osnivanju informativnih centara.
'Želja nam je da ti informativni centri budu neka jezgra oko koje će se okupljati razne službe, uključujući memorijal, centar za pomirbu kao i centar za izgradnju kapaciteta', kazao je Robinson. Također se razgovaralo o tome kako su organizirani sudovi da bi se bavili predmetima ratnih zločina. 'Složili smo se da je najteži izazov kako za ICTY tako i za sudove u Hrvatskoj kada je riječ o ratnim zločinima kako ubrzati suđenja, a da pritom ostanu pravična', rekao je predsjednik Haaškog suda. Dodao da se upravo radi na tome da se svi zapisnici prepišu, naime da se snimljena svjedočanstva na Haaškom sudu zapišu i na jezicima BiH, Hrvatske i Srbije. Hrvatin je rekao novinarima da su u razgovoru s Robinsonom dotaknuta brojna profesionalna, stručna pitanja. 'Ono što smo željeli razjasniti i naglasiti jest upravo naša težnja da svi kazneni postupci, a posebice oni za najteža kaznena djela, u koja ulaze svakako i suđenja za ratne zločine, trebaju biti provedeni pred nepristranim sudom, pred neovisnim sudom i pred stručnim sucima', kazao je istaknuvši da je iznimno važno ubrzanje tih postupaka.
Također je rekao da se razgovaralo o konkretnim mogućnostima korištenja dokumentacije koju Haaški sud prikuplja i prikupio je u dosadašnjem razdoblju, te da su se dotakli osjetljivog pitanja specijaliziranih sudova. Svakako da su prijevodi najznačajnijih odluka Haaškoga suda od vrlo velikog značaja i bit će publicirani i korišteni u našoj sudskoj praksi, kazao je. Hrvatska ima četiri specijalizirana suda za ratne zločine, odnosno četiri županijska suda koji imaju specijalizirane suce i koji, po ocjeni Hrvatina, taj posao dobro obavljaju. 'Uočili smo ono zajedničko, a to je da su postupci u ratnim zločinima u ranim devedesetima bili opterećeni nedostacima, a to su bile vrlo loše postavljene optužnice, površna suđenja i isto takve obrane, ali smo isto tako uočili i potvrdili da se to u bitnome promijenilo i da su danas postupci pred našim sudovima i nepristrani i vođeni pred stručnim sucima', istaknuo je Hrvatin. (Hina)