Karnevalsku povorku predvode meštar karnevala Toni, kraljica karnevala Vedrana Šegulja te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je 'ključeve grada' privremeno prepustio karnevalskom meštru.
Na čelu povorke još su Riječki morčići, Prve riječke mažoretkinje i Gradska glazba Trsat, a potom se predstavlja prva maškarana skupina Nuovo comitato 'Boscarel' iz Italije s maskom 'Fedrigo da porto anno 1641'.
Slijedi skupina 'Bumbar' iz Vrbovca, koja je prikazala hrvatsko 'Jučer, danas i sutra', 'Gruppo Sbandieratori do Cordovado' iz Italije kao 'Zastavničari', crnogorska udruga 'Zvijezda – djeca karnevala' s maskom 'Zvijezda crmničkih vinara'.
Umirovljenici iz Doma umirovljenika 'Kantrida' iz Rijeke su 'Disco mornari', skupina 'Lova do krova' nastupa s maskom 'Uspon na Vladin breg', a 'Dimnjačare' su utjelovile maškare iz Doma za starije i nemoćne osobe 'Mali Kartec' s otoka Krka.
Djeca se maskirala, mjesni odbori šalili, a Slovenci izgrlili sve cure
Slijede maske 'Kunf-Fu Pande', 'Crikvenički morčići', 'Stari Grci', 'Sušačke mlikarice', 'Gasimo požar u grlu i zdravstvu', 'Lutkice', 'Dexter i Dee Dee', 'What Does the Fox Say?', 'Plavo-bijeli svijet', 'Tradicionalna maska', 'Zumba Rumba Sača Ča', 'Školjke iz Tihog kanala', 'Šeici iz Duge', 'Bribirski makaruni', 'Pesniki', 'Naši robijaši' i drugi.
Velika međunarodna karnevalska povorka jedan je od najvažnijih događanja tijekom Riječkog karnevala, s najviše sudionika, a predstavlja i veliko finale karnevalskih događanja u Rijeci. U povorci sudjeluje 117 maskiranih skupina od kojih je veći dio, osim kreativnih i originalnih maski, mjesecima pripremao i alegorijska kola, koja također prolaze Korzom.
U povorci su u većini karnevalske skupine iz Rijeke i Primorja, desetak skupina je iz drugih dijelova Hrvatske, 12 maškaranih skupina je iz Italije, Bolivije, Crne gore, Slovenije, Srbije i Mađarske, a jedna je studentska udruga sa studentima iz raznih europskih zemalja. Posljednji u povorci će riječkim Korzom proći Halubajski zvončari, tradicionalna skupina iz riječkog zaleđa koja, prema legendi, strašnim životinjskim maskama i zvonjavom o pas ovješenih zvona tjera zle sile i doziva proljeće.
Nakon povorke, na Adamićevom gatu bit će spaljen Pust, lutka osuđena za sve zlo u prošloj godini, a maskirane zabave nastavit će se na više mjesta u središtu grada. Nakon duže stranke, Riječki karneval je obnovljen 1982., kada su glavnom gradskom šetnicom prošetale tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i 'Lako ćemo', čime je obnovljena tradicija i pokrenuta manifestacija s raznovrsnim zabavnim, kulturnim, gastronomskim i sportskim programom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook