Ivona se pojavljuje u fascinantnom „timelapse“ videu NASA-e koji prikazuje rezultate kompleksnih optičkih satelitskih mjerenja koji ocrtavaju što se kroz sezone i godine događa s biljnim svijetom na kopnu i moru.
U najgledanijem videu američke svemirske agencije Ivona se pojavljuje u ulozi naratora, a nedavno je u prilogu CNN-a američkoj javnosti objasnila ovaj fascinantni „zemaljski“ dio NASA-inih istraživanja.
Ivona se trenutno nalazi na čelu jednog od najvećih aktualnih oceanografskih projekata NASA-e i jedna je od vodećih znanstvenica u tzv. Laboratoriju za ekologiju oceana u NASA-inom Goddard centru za svemirske letove.
Pogledaj na Twitteru
Pred završetak studija iz biologije na zagrebačkom PMF-u sudjelovala je u međunarodnom projektu Dolce Vita na kojem se promatrao međusobni utjecaj geofizikalnih i bioloških procesa u Jadranu.
„Prisustvo različitih čestica uzrokuje i promjene svjetla, a time i boje mora, što se može mjeriti instrumentima u moru i pomoću satelita. Sateliti koriste odbijanje sunčeve svjetlosti od površine mora, a instrumenti u moru imaju ugrađeno svjetlo i na sličnom principu rade mjerenja ispod površine“, objašnjava Ivonu u razgovoru za Novi list.
Ta zračenja znanstvenici mogu koristiti da bi vidjeli koliko u moru ima fitoplanktona, a koliko ugljika, različitih nutrijenata i raznih kemikalija koje fitoplanktoni trebaju za rast.
"Radimo stvari koje su na rubu"
Riječanku je nakon doktorata i postdoktorskog studija u SAD-u NASA pozvala da se pridruži njihovom „Ocean Exology Labu“ u radu na razvijanju novog sofisticiranijeg satelita čije je lansiranje planirano za 2022. godinu. Razvoj novog satelita jedan je od glavnih razloga zbog kojeg je NASA ovog kolovoza pokrenula veliki petogodišnji program EXPORT namijenjen proučavanju utjecaja koji sinteza organskih tvari iz ugljičnog dioksida na površini oceana ima na kruženje ugljika na Zemlji, a s time i na klimatske promjene. Ivona je zadužena za znanstvenu koordinaciju stotina znanstvenika koji će u njemu istraživati, kao i iznimno komplicirane dinamike istraživanja.
Ivona ne krije oduševljene radom u NASA-i.
„Radimo stvari koje su na rubu, pomaknutu znanost. Ako imam neku ideju, bez obzira koliko bila „divlja“, imam prostora, vremena i novaca da je razvijem. Ovaj NASA-in institut je kao veliko sveučilište, genijalni znanstvenici i genijalni inženjeri rade zajedno na razvijanju novih metoda i opreme. Na prvom sastanku s inženjerima imala sam dojam da sjedim s kapetanom Picardom i slušam neku terminologiju iz Zvjezdanih staza. Ali sada sam već i sama dosta naučila o inženjerstvu“, priča Ivona koje je jedna od rijetkih žena u NASA-inim redovima na ovom području znanosti.