U izvješću, koje pokriva razdoblje od 1. listopada 2006. do 3. listopada 2007., opisuju se odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u Hrvatskoj u pogledu ispunjavanja političkih i gospodarskih kriterija te njezina sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.
Uz izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate.
"Hrvatska nastavlja ispunjavati Kopenhaške političke kriterije.
Provedba strategije za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije je nastavljena", ističe Europska komisija, dodajući da je smanjen zaostatak u broju neriješenih sudskih predmeta, te da su postignuti prvi rezultati u borbi protiv korupcije. Također se kaže da je Hrvatska poduzela odgovarajuće daljnje korake za rješavanje problema manjina, i, u manjoj mjeri, za povratak izbjeglica. Hrvatska je nastavila punu suradnju s Haškim sudom, ratificirala sporazum o CEFTA-i i nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji.
"Međutim, ostaju značajni izazovi u ključnim područjima, poput reforme neefikasnog pravosudnog sustava i javne uprave te borba protiv korupcije, koja ostaje široko raširena. Pojačanu pozornost treba posvetiti manjinskim pravima, posebice povratku izbjeglica. Procesuiranje ratnih zločina traži daljnju pozornost. Daljnja regionalna suradnja je od ključne važnosti, kao i napori na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, posebice oko određivanja granica", kaže Komisija.
Komisija ponavlja svoju ocjenu koju kontinuirano već nekoliko godina ističe da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti.
Što se tiče gospodarstva, kaže se da je Hrvatska zabilježila snažni i ubrzani rast te da je zadržana makroekonomska stabilnost, uključujući nisku inflaciju. Komisija, međutim, upozorava da bi vanjski deficit mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost. Također se navodi da je smanjena nezaposlenost, iako je stopa nezaposlenosti i dalje visoka.
Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. U nekim područjima postignuta je velika usklađenost s europskom pravnom stečevinom, ali će za puno usklađivanje trebati značajni napori, kaže se u izvješću.