Većina mladih ima pristup internetu kada god želi. Najčešće internetu pristupaju putem mobitela, a time se smanjuje mogućnost roditeljske kontrole nad sadržajem koji pregledavaju te aktivnostima u koje se djeca i mladi upuštaju.
Zabrinjava podatak prema kojem tek svaki četvrti ispitanik u dobi od 9 do 14, odnosno svaki treći u dobi od 15 do 17 godina izrazio zabrinutost za svoju privatnost na internetu.
Da ne postoji dovoljna razina svjesnosti o rizicima pokazuje podatak da trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online.
"Vidimo da djeca sve više koriste društvene mreže. Oni to ponekad rade intuitivno, bez prethodnih znanja. Tu smo svi zapravo 'zeznuli' jer kao društvo nismo posredovali u pravom trenutku. Svakako je prednost što se razvijaju neki novi pristupi koji podižu razinu medijske pismenosti", rekao je Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online.
Najviše izazova, rekao je Kanižaj, ima u dobnoj skupini od 15 do 17 godina jer se ta skupina djece često susreće sa seksualnim sadržajem na internetu koji nisu namjeravali pretraživati. Jedan od većih problema koji se nakon prikupljenih podataka istaknuo jest privatnost na internetu.
"Mislim da ni kao roditelji, ni kao djeca još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri svjesni koliko je to važno u virtualnom svijetu danas", rekao je Kanižaj.
Ministarstvo obrazovanja: "Potrebna nam je kontinuirana edukacija od prvog razreda osnovne škole"
Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja istaknula je kako se Hrvatska trenutno nalazi u trenutku pokretanja obrazovne reforme te da su ovi rezultati temelj za nadograđivanje.
"Sa zadovoljstvom mogu reći da informatika koja se uvodi sljedeće godine u pete i šeste razrede u potpunosti pokriva teme koje su se pokazale kao kritične u ovom istraživanju. Skrećemo pažnju na cyber nasilje, na odgovornost u online edukaciji, zaštiti privatnosti, ali i potičemo djecu da se kreativno izražavaju pomoću digitalnih tehnologija", rekla je Lidija Kralj.
Partneri istraživanja, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Hrvatskim Telekomom i Agencijom za elektroničke medije, ponosni su na provedeno istraživanje čiji će rezultati postati ključni za donošenje nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradu edukativnih materijala za djecu i roditelje te izradu nacionalnih i obrazovnih politika. Na pitanje zašto je tema sigurnosti na internetu bitna i u telekomunikacijskom sektoru odgovorila je Nataša Rapaić, članica uprave Hrvatskog Telekoma.
"Naš je osnovni posao dovesti internet u sve hrvatske domove, a time imamo i odgovornost da korisnici, na prvom mjestu djeca, budu zaštićeni", rekla je Rapaić.
U istraživanju je sudjelovalo 1017 djece iz svih dijelova Hrvatske u dobi od 9 do 17 godina te oni roditelji koji imaju više uvida u prakse djeteta na internetu.
Prve rezultate istraživanja koje je provedeno među mladima dobi od 9 do 17 godina, ali i njihovim roditeljima, predstavili su partneri projekta EU Kids Online koji okuplja 33 europske zemlje, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom. Istraživanje su poduprijeli i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ostali partneri su Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport - OŠ Većeslava Holjevca, Hakom, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu/Centar za sigurniji internet (CSI).