Pitali smo rektora Borasa kad misli uskladiti kvote s tržištem: "Kad se govori o hrvatskom tržištu rada, mi zapravo više njega nemamo"

Kada će Sveučilište konačno uskladiti kvote s tržištem rada?

Dakle ovako, kad se govori o tržištu rada mi često imamo floskule. Kad se govori o hrvatskom tržištu rada, mi zapravo više njega nemamo. Mi imamo europsko i svjetsko tržište rada i to se vidi.

Mi želimo predvidjeti kakvo će biti to tržište za 5, 6, 7 godina kad izlaze ovi naši ljudi koji sada dolaze. Tržište rada je nešto što se ne smije olako shvaćati i to će vam reći i naši poduzetnici.

Naši mladi ljudi su pametni kad upisuju naše fakultete na Sveučilištu i oni znaju što mogu očekivati za 5, 6 ili 7 godina. Mislim da smo to uvijek pogađali.

Jasno da ima nekih struka za koje bismo mogli reći da nisu pogođene sada, ali svi oni koji završe Sveučilište, sposobni su pristupiti ciklusu cjeloživotnog učenja i prilagoditi se onome što će biti u budućnosti.

Tržište rada je jedna politička floskula koja je vrlo neprecizna, a mi danas stvaramo stručnjake za svjetsko tržište.

Ali ne bi li mi trebali stvarati stručnjake prvenstveno za tržište Hrvatske i one potrebe koje su nama... je li vama normalno...?

Dakle, da bi naši mladi htjeli ostati u Hrvatskoj treba im dati priliku, a kad im date priliku oni će i ostati. Vidimo da su oni vrlo prilagodljivi i vrlo lako nalaze posao u onim industrijama koje su imale snage da se profiliraju na području Hrvatske - IT industrija, trgovina, korištenje umjetne inteligencije, promet...

Sve su to stvari koje mi možemo ponuditi i za njih imamo stručnjake, no nemamo ih dovoljno. To nije problem samo Sveučilišta u Zagrebu. Kad govorimo o tržištu rada, moramo biti jako oprezni.

Sveučilište u tom smislu u potpunosti ispunjava potrebe tržišta rada, ali naglašavam - to tržište nije samo Hrvatska nego i Europa, mi smo dio Europske unije. Nemojte to zaboraviti.

Je li vama normalno da jedna ekonomija ima 2000 upisnih mjesta? Pravo i ekonomija su uvijek tu najviše.

Dok oni nalaze posla, to je normalno.

Ali ne nalaze posla, o tome i govorim?

Kako vi znate da ne nalaze?

Imam, recimo prijatelje, pa vas zato pitam, je li normalnije da se usklade kvote?

Što se tiče Sveučilišta u Zagrebu, ono proizvodi taman toliko vrhunskih ekonomista, a ako govorite o drugima koji tamo negdje nalaze ili studiraju takozvane ekonomije, od kojih nisu sve loše, dakle ako oni ne nalaze, ja mogu reći da naši ekonomisti, s našeg fakulteta koji je svjetski kvalitetan i ima akreditacije, američke i ovo nalaze SVI posao.

Vi morate znati da se pravnici također koriste umjetnom inteligencijom i pravo je jedna od najvažnijih struka u našoj današnjoj Europi kao državi u kojoj svi živimo. Upravo umjetna inteligencija.

Pravnici - da rade nešto što vi tvrdite da nije dobro? Nije istina. Danas je pravo najvažnija struka koja rješava velike odnose u ekonomiji i vi morate znati da su oni jako potrebni. Jedan Milano ima više odvjetnika nego Hrvatska, a velik je kao Hrvatska. I nitko ne kaže da su suvišni.

Sveučilište u Zagrebu nema problema sa zapošljavanjem svojih stručnjaka. Mi stvaramo vrhunske stručnjake. Vi znate da nam nedostaje nekoliko tisuća profesora matematike...

Fali nam logopeda, zašto tu ne povećamo kvote?

Povećali smo dvostruko na ERF-u. Ali morate znati da mi moramo imati za to novca i moramo imati dovoljno prostora da zaposlimo te... pitajte ministra zašto nam ne daje prostora za takva vrhunske stručnjake, mi imamo prostora.

Isto tako, trebali smo napraviti i takozvani kampus Borongaj gdje nam prigovaraju da nema mjesta. Trebamo iskoristiti ovaj potres da, ne samo obnovimo zgrade, nego i da stvorimo kampus, da stvaramo struke koje su deficitarne, a ima ih. Ovi koje mi stvaramo - svi imaju posla.

Cijeli razgovor pogledajte u videu:

Stigao odgovor ministra Fuchsa

Inače, Sveučilište za plaće iz proračuna dobije milijardu i 600 milijuna kuna na godinu, a za školarine 200 milijuna kuna.

Ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je i stanje na burzi rada. Na razini Hrvatske prijavljena su čak 3092 diplomirana ekonomista i 1028 pravnih stručnjaka.

Istina, nisu svi oni završili studij na Zagrebačkom sveučilištu, ali jednako tako svako Sveučilište pri formiranju svojih kvota trebalo bi uzeti u obzir da nije jedino u Hrvatskoj. I da, o svemu tome upitan je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

"Novac kojeg dobiva izravno ili direktno ili putem fondova, što je opet novac Hrvatske, je negdje oko četiri milijarde kuna. Ja ne znam koliko bi još milijardi trebali dati da bi promijenili ovakav tip izjave i zadovoljilo priču. Ali možda bi trebalo malo i reorganizirati Sveučilište", kazao je Fuchs.

Na pitanje novinara o povećanju kvote na logopediji gdje je rektor odgovario da se pita ministra zašto ne daje mjesto za takve stručnjake, Fuchs odgovara: "Ajd da se vratimo na one četiri milijarde, ja mislim da ima dovoljno mjesta".

"Ako rektor misli da se sve rješava isključivo novcem koji se koristi, a da se nikome ne polažu računi, onda otvaraju se čitav niz studijskih programa gdje imate definirane zaposlene profesore kojima to ulazi u kvotu, oni su za to plaćeni iz državnog proračuna, a ne predaju ništa ili nikome", kazao je.

"Sigurno bi se jednom ozbiljnom politikom jednog ozbiljnog Sveučilišta našlo i dovoljno kadra unutar samog Sveučilišta, a da se povećaju kvote na pojedinim deficitarnim studijima", dodao je Fuchs.

Ministar Fuchs na pitanje novinara bi li, da dobije 10 puta više novaca, rektor bio taj koji bi mogao učiniti čuda, kratko je odgovorio: "Hm, nisam siguran".

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr