Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras znao je za optužbe o barem jednom slučaju seksualnog uznemiravanja tijekom svog šestogodišnjeg mandata. K tomu, ne samo da nije reagirao, već je optuženog profesora uskoro i nagradio počasnom titulom professor emeritus, navodi portal Telegram.
Riječ je o profesoru s Filozofskog fakulteta koji je umirovljen, a koji je kasnije dobio i to počasno zvanje. U pravilu ga nakon umirovljenja predlažu fakulteti za svoje profesore, no može je predložiti i rektor osobno.
Kako piše Telegram, Boras je službeno zaprimio potpisani dokument u kojem nekadašnja studentica opisuje što joj je, prema njezinim tvrdnjama, učinio profesor s Filozofskog fakulteta. U izjavi stoji da ju je profesor kontinuirano seksualno uznemiravao. Opisuje i da ju je "povukao sa svog radnog stola i nasilno poljubio".
Odsjek na kojem je taj profesor radio odbio je razmatranje o dodjeli počasne titule kad su doznali za za profesorovo ponašanje. Umirovljeni profesor potom se obratio izravno rektoru Borasu i požalio se da su mu povrijeđena prava. Boras je potom kontaktirao s fakultetom, tražio očitovanja, audiozapis i transkript sastanka odsjeka.
Unatoč optužbama - nagrada
U finalnom je dopisu od fakulteta tražio i tonski zapis sjednice na kojoj nije razmotren prijedlog za počasnu titulu profesora. Uz to, tražio je i dostavu "pisane deponirane izjave" koja se odnosi na "nemoralno ponašanje u prošlosti" umirovljenog profesora.
Nekoliko dana kasnije fakultet je na rektorov zahtjev poslao obrazloženje zašto mu ne mogu dostaviti tonski zapis sjednice, pozvavši se na mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. No uz pristanak nekadašnje studentice umirovljenog profesora, fakultet rektoru šalje njezinu potpisanu izjavu o seksualnom uznemiravanju.
Rektor je službeno primio taj dopis, a točno pet mjeseci kasnije, unatoč tome što je bio upoznat sa svime u vezi s optužbom za seksualno uznemiravanje, predlaže Senatu Sveučilišta da se umirovljenog profesora nagradi počasnom titulom. Senat to većinom prihvaća i pokreće proceduru.
Isti taj umirovljeni profesor danas ima savjetodavnu ulogu na Sveučilištu i može sudjelovati u izvođenju dijela nastave. Isto tako, za to je i plaćen, i to iz proračuna Rektorata Sveučilišta.
Nakon objave tog teksta Telegramu su se tijekom vikenda javile tri bivše studentice koje su za seksualno uznemiravanje optužile istog profesora te prepričale slične, izrazito mučne situacije u kojima su se, tvrde, tijekom studija našle s tim profesorom.
Slučaj koji opisuje jedna od njih seže u razdoblje prije 15-ak godina. Kod tog je profesora pisala svoj diplomski rad, što je zahtijevalo mnoštvo konzultacija s njim. "Nakon jednih konzultacija u njegovu kabinetu pozdravljali smo se, još nešto dogovarali na samim vratima zatvorenog kabineta i onda me primio za lice, povukao i uvalio mi jezik u usta", tvrdi nekadašnja studentica.
Priopćenje rektora Borasa
Rektor Boras o svemu se danas oglasio priopćenjem u kojem je potanko naveo kronologiju prepiske s u međuvremenu suspendiranom dekanicom Filozofskog fakulteta Vesnom Vlahović-Štetić. Naveo je i kako je uputio Vlahović-Štetić devet pisanih upozorenja prije no što je suspendirana, a jedno se, navodi Boras, odnosilo i na taj slučaj, točnije na njezino odbijanje da mu preda svu dokumentaciju.
Nadalje, naveo je i kako je riječ o "medijskoj koprodukciji smijenjene dekanice Filozofskog fakulteta i Dore Kršul, novinarke portala Telegram.hr, koja se inače opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta".
Dalje obrazlažući, Boras ističe kako je sredinom svibnja 2019. godine od fakulteta primio pisanu izjavu nekadašnje studentice, sada profesorice na Odsjeku, te je 23. svibnja uputio optuženom profesoru zamolbu za očitovanjem.
"Nakon očitovanja profesora, utvrđenih činjenica te uvida u predočenu dokumentaciju kao čelnik Sveučilišta nisam sa svoje strane našao uporišta ni opravdanja za pokretanje postupka u odnosu na deponiranu izjavu članice Odsjeka pred Etičkim povjerenstvom. Izjava ima bitnih nedostatka da bi mogla poslužiti kao uporište za pokretanje etičkog postupka.
Iz teksta izjave, koja inače nije predana preko urudžbenog ureda, nije razvidno kada je dana, kome je i s kojom svrhom upućena. Iz druge dokumentacije moglo se zaključiti da je dana i kod dekanice deponirana s namjenom da spriječi donošenje prijedloga da profesor bude kandidiran za počasno zvanje professor emeritus, čime je sama postala etički problematičnim dokumentom.
Sama davateljica izjave potvrdila je takvu njezinu namjenu kada je na sjednici Vijeća Odsjeka 7. prosinca 2018. najavila da će izjavu, s čijim sadržajem inače nije željela upoznati članove Vijeća Odsjeka, deponirati kod Dekanice. Dakle, nije iskazala namjeru da izjavu preda dekanici u formi prijave koju treba procesuirati, nego u formi dokumenta koji treba deponirati. Deponirati u kolokvijalnom rječniku znači 'staviti u ladicu', što je dekanica i učinila.
Međutim, dekanica je, kao prvo, trebala, zatražiti da joj se izjava uredno dostavi službenim putem preko urudžbenog zapisnika. A potom je, bez obzira na nakanu davateljice izjave, bila obvezna izjavu procesuirati, što znači dostaviti je profesoru, na kojega se odnose inkriminacije navedene u izjavi te zatražiti od njega da se o očituje o navodima izjave.
Nakon zaprimanja očitovanja od apostrofiranog profesora i utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti dekanica je bila dužna, u skladu s nalazima, donijeti odluku o eventualnoj obustavi daljnjeg procesuiranja ili o eventualnom pokretanju postupka pred Etičkim povjerenstvom ili pred organima kaznenog progona. Ona to nije učinila.
Smatram da je ovim navedeno dovoljno činjeničnog materijala kojim je pokušaj imputiranja megaskandala rektoru Borasu, u vezi s deponiranom izjavom članice Vijeća Odsjeka, pretvoren u megaskandal koji zajednički dijele smijenjena dekanica Filozofskog fakulteta i opsesivna novinarka portala Telegram.hr", naveo je Boras u priopćenju.