Dakle, cijeli jedan grad veličine Dubrovnika, konstatirao je dr. Reiner u saborskoj raspravi o zakonu o reguliranim profesijam i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
HDZ-ov zastupnik ističe i kako je zadnjih godinu dana iz Hrvatske otišlo više od stotinu liječnika, a gotovo tisuću ih je uzelo dokumente od Hrvatske liječničke komore "naznačujući time svoj interes i želju da otiđe u inozemstvo". Za medicinske sestre se, dodaje, brojevi ne znaju, ali se pretpostavlja oko pet stotina.
Ministar rada Mirando Mrsić tumači kako je cilj spomenutog zakona nositeljima stručnih kvalifikacija koje su stekli, u drugoj državi članici EU omogućiti jednaki pristup istoj profesiji i ista prava kod obavljanja te profesije u Hrvatskoj.
Postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, pojašnjava Mrsić, provode se temeljem općeg ili automatskog sustava priznavanja. Automatski se primjenjuje za priznavanje sedam tzv. sektorskih profesija, a to su doktori medicine i dentalne medicine, medicinske sestre, primalje, magistri farmacije, veterinari i arhitekti.
Ministar rada kao najveću novinu naznačuje uvođenje europske profesionalne kartice za pojedine profesije. "Putem tog sustava pojednostavit će se i ubrzati postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija", kaže Mrsić.
Europska komisija odlučuje za koje će se profesije kartica uvesti, za zasada je predviđena za njih pet: medicinske sestre, magistre farmacije, fizioterapeute, planinske vodiče, agente posredovanja u prometu nekretnina, dodao je. Sustav izdavanja europske profesionalne kartice trebao bi početi 18. siječnja 2016., a za tih pet profesija probno bi razdoblje bilo do 18. siječnja 2018. godine.
SDP-ova zastupnica Marija Lugarić rekla je da ne treba miješati stručnu i obrazovnu kvalifikaciju. Obrazovna se, tumači, stječe završetkom formalnog obrazovanja, dokazuje svjedodžbom ili diplomom. Stručna kvalifikacija je više od toga, ona osim formalnog obrazovanja uključuje i stručno usavršavanje, odnosno nadogradnju obrazovne kvalifikacije radom ili praksom u struci.
Jedno od vrjednota EU je zajedničko tržište rada, pa je trebalo uspostaviti mehanizme da građani jedne države članice, s određenim stručnim kvalifikacijama, bez previše gnjavaže mogu raditi u drugoj državni članici, bez da prolaze cjelokupnu proceduru ponovnog licenciranja ili pribavljanja strukovnih ovlaštenja, kaže Lugarić.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić, međutim, na sve gleda kao na "paklenski plan" koji se već provodi, jer je u travnju sa Zavoda za zapošljavanje "nestalo 55 tisuća radnika". SDP-ova Lugarić se s tim ne slaže. "Nema nikakvih paklenih planova, a paranoje tog tipa su mi potpuno strane i mislim da ne koriste nikome”, odgovorila je Grubišiću.
Laburist Zlatko Tušak navodi da je po nekim podatcima iz Hrvatske otišlo oko 12 posto radno aktivnog stanovništva, a da iz zapadnih, odnosno zemalja EU u Hrvatsku dolazi vrlo malo ljudi. Dolazi dio iz zemalja u okruženju, posebno BiH, Srbije, Makedonije, ali iz zemalja Europske unije vrlo malo, kaže Tušak.
HDSSB-ov Mile Horvat pozdravlja uvođenje europske profesionalne kartice, no problematizira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama. Tvrdi da zakon jednako tretira azilante i strance.
Hrvatski državljani, koji su sticajem okolnosti studij završili u susjednim zemljama, posebno u BiH i Srbiji, izjednačeni su sa azilantima, tako proizilazi iz članka 84., kaže Horvat, dodavši da mu se to ne sviđa. "Mislimo da je trebalo napraviti jasniju distinkciju, jer se ne radi niti o istom položaju, niti o istim ljudima", kaže Horvat.
Akademik Reiner pita zašto se priznavanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama ne uredi posebnim zakonom jer to je specifično i složeno pitanje. Treće zemlje nisu isključivo nama susjedne zemlje, može se raditi i o zemljama nama potpuno nepoznatog sustava izobrazbe, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Reiner. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook