Pravopis će biti svima dostupan na internetu već 28. lipnja, rekao je Jozić prije preds'Rezovu 'Institutski pravopis' jer su ga sačinili isključivo znanstvenici toga instituta.
Ipak, na tome nećemo stati jer planiramo objaviti i tiskano izdanje pravopisa i mislim da će to biti u rujnu ove godine, ali ni tu nije kraj, rekao je Jozić i najavio treći 'proizvod' - pravopis pripremljen za pametne telefone i za tablete.
'Institutski pravopis' revolucionaran je i po dizajnu, rekao je i dodao da će sva tri 'proizvoda' biti različita pa će tako, primjerice, onaj za pametne telefone i tablete biti jako funkcionalan i omogućit će korisniku da brzo dođe do pravopisnih rješenja.
>> Jovanović: U školama će se pisati 'neću'
Napomenuo je kako im je udruga 'Zamisli' nedavno predložila i zamolila ih da, za mlade s posebnim potrebama, u pravopis uvrste i Brailleovo pismo te jednoručno i dvoručno znakovno pismo što će, rekao je, s veseljem uvrstiti u pravopis.
Smatra da su u institutu napravili i izvjestan presedan jer su svoje znanstveno djelo dali govornicima hrvatskoga jezika i svim jezikoslovcima. Podsjetio je da su pravopis poslali na 90-tak adresa hrvatskim jezikoslovcima i pravopiscima tražeći povratnu informaciju. Neki su se odazvali, a neki nisu, dok su neki umjesto da se odazovu i da nam pomognu i napišu što smatraju da nije dobro u našem pravopisu, u medijima iznijeli svoje kritike. Mi smo pak, dodao je, čak i takve prigovore uvažili, bez obzira na 'neznanstvenički' način na koji smo ih primili.
Ipak, i to nam je pomoglo da vidimo kako neka rješenja iz radne inačice iritiraju govornike i stručnjake pa smo i njihove primjedbe uvrstili u pravopis.
Jozić smatra kako je baš taj čin Instituta da svi govornici hrvatskoga jezika mogu utjecati na konačna pravopisna rješenja najdemokratskiji mogući put i pokazatelj maksimalno dobre volje i želje da se dobije opće prihvatljiv pravopis s kojim će se ljudi moći identificirati.
Dodao je kako je znanstvenike Instituta vrlo ugodno iznenadila pozitivna recepcija njihova pravopisa, kao i to da je odluka Instituta da pristupe izradi pravopisa prepoznata kao nešto pozitivno jer, kako je to rekla jedna naša kolegica, riječ je stvarno o pravopisu dobre volje.
Podsjetio je da je javna rasprava trajala od 15. travnja do 15. svibnja te da je 'iznjedrila' 400-tinjak prijedloga i komentara, među kojima su bili i prijedlozi 30-tak filologa, neki prijedlozi imali su i 20 do 30 stranica, a u raspravi je, osim jezikoslovaca, sudjelovalo i 50-tak stručnjaka različitih profila, primjerice, matematičara, fizičara i kemičara, te zainteresiranih iz drugih struka koji su željeli pomoći da neka pravila, koja nisu bila u drugim pravopisima, uđu u pravopis.
Prijedloge su uputile i neke institucije, pa je tako, spomenuo je Jozić, tjednik 'Glas Koncila' predložio da se i jedna i druga riječ u imenu Katolička Crkva pišu velikim slovom što nije bilo do sada ni u jednom pravopisu.
Jozić je objasnio je da to pravilo 'drži vodu' i u znanstvenom smislu jer se Crkva kao zajednica vjernika uvijek pisala velikim slovom, a zgrada crkve malim slovom, a onda se u sintagmi Katolička crkva odjednom crkva piše malim slovom, a i dalje se misli na zajednicu katoličkih vjernika. Smatrali smo da je to dovoljna jaka argumentacija 'Glasa Koncila' iz kojega nam je stigao i e-mail s izrazima pohvale našem pravopisu. To se pravilo odnosi, dodao je, primjerice, odnosi i na Srpsku pravoslavnu Crkvu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook