Gost Dnevnika Nove TV ravnatelj je Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler. Komentirao je poplave u Bosni i Hercegovini gdje je najmanje 16 ljudi poginulo, ali i mogućnost poplava u dolini Neretve.
"Ako gledamo Hrvatsku, mi smo u četvrtak za područje čitave Dalmacije i južnih krajeva digli meteoalarm na crveno. Prognoze su ukazivale na povećanu količinu oborine i na rizik od bujičnih poplava. U Hrvatskoj smo to komunicirali putem medija i sa civilnom zaštitom", rekao je Güttler.
Objasnio je zašto je bilo gotovo nemoguće da se događaj u BiH spriječi.
"Sam događaj se nije mogao spriječiti. Približavamo se brojci od 20 smrtnih slučajeva. Slično kao i prije dva tjedna u središnjoj Europi. Ono što je razlika, ljudi su se na poplave Dunava mogli pripremati gotovo dva tjedna, a ovo što se dogodilo u BiH, doslovno je stiglo u roku od dan, dva", objasnio je ravnatelj.
Sljedeće je odgovorio na pitanje kakvo je trenutačno stanje u Metkoviću.
"Zasad Metkoviću ne prijeti ovakva situacija. Čuli ste izjavu direktora Hrvatskih voda, što se tiče Hrvatske, najgora je situacija trenutno na području Karlovca i Ogulina. Za sad Neretva ne pokazuje velike probleme što se tiče Hrvatske", rekao je Güttler.
Potom je objasnio kako izgledaju pripreme i koordinacije za slične vremenske prilike kao one koje su se zatekle nad BiH.
"DHMZ kontinuirano, 365 dana u godini, prati stanje voda i atmosfere u zraku. Kad vidimo da postoje potencijalno opasne vremenske situacije, dižemo naš sustav upozorenja – sad već popularan meteoalarm koji se provodi već 15 godina. Na takav način se prezentiraju upozorenja – žuto, narančasto, crveno. U posebnim situacijama, ako su nam prognoze takve da je moguć veći nivo stradanja, aktivira se sustav pomoću kojeg građani na svojim mobilnim telefonima dobivaju obavijesti o promjenama vremena. On je u Hrvatskoj po prvi put aktiviran prilikom poplava u Podravini u kolovozu prošle godine. Imali smo još nekoliko meteoroloških situacija i onih s kvalitetom zraka", rekao je ravnatelj i pobliže objasnio kako takav sustav funkcionira.
"Ideja je takva, ako su poplave, Hrvatske vode daju nalog ravnateljstvu civilne zaštite da se sustav aktivira. Ako su požari, tada je to Hrvatska vatrogasna zajednica. Ako je olujno nevrijeme, onda DHMZ daje nalog ravnateljstvu civilne zaštite da se pošalje poruka građanima", rekao je.
No, poplave u BiH dogodile su se tijekom noći kada je puno teže obavijestiti građane.
"Teško mi je za Bosnu i Hercegovinu reći. Imaju dosta kompliciran sustav upravljanja i na nacionalnoj i na regionalnoj razini. U Hrvatskoj se pripremamo za takve situacije i komuniciramo s kolegama preko granice. Također imamo šest radara koji prate oblake iznad Hrvatske. Ti su podaci javno dostupni svim građanima u regiji. Postoji ta dosta uska suradnja, interes nam je da građani i okolne države imaju koristi i od našeg meteorološkog sustava", rekao je Güttler i objasnio o kakvom je oblaku bila riječ.
"Mi smo imali dva dana frontalnu oborinu koja se vrlo sporo pomicala preko naših područja. Za četvrtak je naš sustav pokazivao oblake preko 10 kilometara i to se zapravo onda dogodilo u BiH. Nije bila riječ o fronti nego o jednom oblaku koji je na uskom području u kratkom vremenu donio tu količinu oborinu. Kao da je situacija iz ljeta iako smo već ušli u jesen", pojasnio je Güttler.
Objasnio je i je li riječ o utjecaju klimatskih promjena na vremenske prilike.
"Do ovakvih događaja bi dolazilo i bez klimatskih promjena. Ono što se događa s klimatskim promjenama je da su intenzivniji. Kod naših građana postoji interes za praćenje takve vrste vijesti. Pogotovo kad je riječ o primjerice narančastom i crvenom upozorenju. Tada to i mediji i portali prenose i prepoznaju. Moj dojam je da u Hrvatskoj dobro kolaju informacije kad god je takva situacija", rekao je Güttler pa dodao.
"Bitno je naglasiti da naši građani mogu i sami pratiti kuda idu oblaci kad je riječ o ovakvim olujama. Ide li on primjerice preko Jablanice ili preko Mostara", pojasnio je.
Güttler je potom istaknuo i najkritičnija mjesta u Hrvatskoj u slučaju bujica i poplava ovakvog razmjera.
"Uvijek su najkritičnija brdovita područja. Mi recimo imamo manje takvih područja nego susjedna Slovenija i BiH. Uzmimo za primjer. Ako jedna veća količina oborina, npr. 250 litara padne u jednu kotlinu, puno je veći efekt nego ako padne u dijelu Slavonije ili Istre. Kod nas je Gorski kotar jedna točka gdje su moguće takve bujice. Urbane poplave su isto tako situacije u kojima se na jednom malom području nastati bujice zato što imamo manju mogućnost procjeđivanja vode", rekao je Güttler i najavio vremensku prognozu za sljedećih nekoliko dana.
"U subotu postoji mogućnost mjestimičnih oblaka i oborina na obali, a onda ide stabilizacija. U dijelovima Hrvatske bit će i vedro tijekom vikenda. U Zagrebu i okolini bit će temperature veće od 20 stupnjeva tijekom tjedna", rekao je.