Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se 29. prosinca. Bit će to osmi predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti te treći izbori na koje će ove godine izići hrvatski birači; u travnju su birali novi saziv Sabora, a u lipnju hrvatske zastupnike u Europski parlament.
Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47.
Predsjednik Republike bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi 29. prosinca, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu ide u drugi krug, koji se održava 14 dana kasnije.
Predsjednik se bira na temelju općeg i jednakog biračkog prava, neposredno na izborima tajnim glasanjem na mandat od pet godina. Pravo birati na ovim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina. To znači da se na izborima za predsjednika Republike Hrvatske ostvarivanje biračkog prava osigurava i državljanima Republike Hrvatske koji se u vrijeme izbora zateknu izvan granica države, kao i onim državljanima Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Ti birači svoje biračko pravo ostvaruju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Pravo biti biran za predsjednika Republike Hrvatske imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači.
Političke stranke i birači predlažu kandidate na temelju pravovaljano prikupljenih 10.000 potpisa birača. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata. Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.
Tijela koja provode izbore su Državno izborno povjerenstvo, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.
Izborna promidžba počinje na dan kad listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske objavi Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta u 19:00 zabranjuje se izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjednika Republike Hrvatske te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira na to sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasanju dobila najviše glasova. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, čine jednu izbornu jedinicu.
Ustavnost i zakonitost izbora predsjednika Republike Hrvatske nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu.
Financiranje izborne promidžbe kandidata za predsjednika Republike Hrvatske propisano je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ("Narodne novine", broj 29/19 i 98/19).