Incidencija raka u Hrvatskoj 2023. godine pokazuje porast, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) objavljeni. I to unatoč naporima na prevenciji jer rano otkrivanje je ključno s obzirom na to da omogućuje širi raspon terapijskih opcija i znatno bolje izglede za izlječenje.
Dakako, važno je da kada pacijenti napokon dobiju svoju dijagnozu, ne čekaju predugo na samo liječenje, a to je nešto na čemu Hrvatska također još mora raditi.
Objavljeni najnoviji podaci
Rak je veliki javnozdravstveni problem u svijetu, Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Ova se bolest redovito nalazi na listi 10 najčešćih uzročnika smrti u Hrvatskoj i čvrsto zauzima drugo mjesto - iza bolesti srca i krvnih žila.
Hrvatska zauzima i visoko drugo mjesto po smrtnosti od raka u Europskoj uniji, a pojavnost raka, koja je dosad bila u prosjeku EU-a, veća je u odnosu na prijašnje godine, a svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre gotovo 14.000 ljudi.
Najčešće vrste raka u Hrvatskoj u 2023. godini
Prema najnovijim podacima HZJZ-a, u 2023. godini zabilježeno je 26.736 novih dijagnoza raka - 14.239 u muškaraca (53 posto posto) i 12.497 u žena (47 posto). Najčešće se dijagnosticira u starijoj dobi, s porastom incidencije nakon 50. godine.
Najčešće dijagnoze kod muškaraca su rak prostate, a kod žena rak dojke, vidljivo je iz podataka u publikaciji "Incidencija raka u Hrvatskoj u 2023. godini", koju je u prosincu 2025. godine objavio HZJZ.
Najčešće vrste raka kod muškaraca i žena u 2023. godini
Osim raka prostate, kod muškaraca su najčešći i slučajevi raka pluća te debelog crijeva kolona, dok su kod žena osim raka dojke najčešći slučajevi raka debelog crijeva, maternice i pluća.
Najviše stope incidencija raka kod muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Kod žena stope incidencije raka bile su najviše u Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najniže u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Dijagnostika u 2023. godini
Zbog kompleksnosti i opsežnosti procesa prikupljanja i obrade podataka, kao i čestih problema u pristupu potrebnim podacima, u velikoj većini europskih država izvještaji populacijskih registara za rak se tipično objavljuju od 18 do 24 mjeseca nakon završetka kalendarske godine na koju se odnose, objašnjavaju u HZJZ-u.
Napominju i da su s obzirom na to da je riječ o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama objavljeni podaci podložni manjim promjenama:Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu, što je uobičajena praksa svih populacijskih registara za rak.
Broj novopostavljenih dijagnoza vratio je se na prepandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima COVID-19 pandemije. Gotovo dvije petine (37 posto) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina.
Preventiva je ključna - dobra odluka za 2025. godinu
S obzirom na to da se bliži početak nove godine koji često potiče mnoge da postave nove zdravstvene ciljeve, jedan od ključnih ciljeva koje treba razmotriti je uključivanje preventivnih pregleda za otkrivanje raka u vašu zdravstvenu rutinu.
Redoviti preventivni pregledi za otkrivanje raka nude prednost ranog otkrivanja malih, asimptomatskih oblika raka kada je liječenje najučinkovitije, a dobro je imati na umu preporuku doktora kojih biste pet preventivnih pregleda za otkrivanje raka trebali napraviti u novoj godini uz dakako savjete i razgovor sa svojim osobnim liječnikom.
Važno je imati na umu i pet mitova o prevenciji raka u koje treba prestati vjerovati i što učiniti umjesto toga.