Sječa drva na vlastitu odgovornost, gusta šuma iznad Plaškog - pravo je minsko polje. Mine su posijane na nekoliko desetaka metara od radnika tamošnje šumarije. 'Ujutro kad se probudim, ne znam hoću li doći kući', rekao je radnik Mario Skorupan. Za 24-godišnjeg Marija i četrdesetak njegovih kolega, odlazak po novo drvo, pa i najmanji korak može biti smrtonosan. 'Financija nemamo nikakvih, nešto moramo zaraditi, Krešo nam viče da idemo sve dublje i dublje u šumu, lugari pokazuju da su nam minska polja sve bliže', kaže Skorupan.
Na table upozorenja, koje rastu uz stoljetna stabla, kao da nitko i ne mari. Štoviše, znakovi opasnosti od mina misteriozno nestaju. Čak su i trake na koje smo naišli uz šumski puteljak otrgnute. Premda u strahu od otkaza, radnici prozivaju upravitelja šumarije. 'Nekad ih je bilo više, a sad kako se šuma smanjuje, tako nestaju i table', kaže Skorupan. 'Tko je mene vidio, volio bih da me slikao, neka mi ljudi dođu i kažu. Očito nekome ne odgovara, tko je navikao da sječe u tim šumama, pa pošto više ne može, na ovakav način se sveti', rekao je Krešimir Delić, upravitelj šumarije Saborsko – Plaški.
Već je bilo žrtava
Table je, kaže, mogao ukloniti bilo tko. Optužbe da on nije mogao dočekati pirotehničare, negira. Minirani teren nije htio uvrstiti u plan za vlastitu sječu, niti to može sam. 'Nikad nismo išli u područja gdje bi se mogla ugroziti sigurnost ljudi', rekao je Delić. U plaščanskim šumama već je bilo žrtava mina. Uz osječko-baranjsku županiju, karlovačka je jedna od zagađenijih. Rizično i opasno. Ovo je područje bilo prva crta bojišnice u vrijeme Domovinskog rata. Svjedoče to i ovi ostaci bombi i kaciga bivše vojske.
Samo ovdje Hrvatski centar za razminiranje postavio je 124 oznake upozorenja. Koliko ih je maknuto, tek trebaju otkriti. 'Novčana kazna iznosi od 2 do 10.000 kuna za otuđene oznake, poduzet ćemo sve mjere da se stanje dovede u red', rekao je Damir Stojković iz Hrvatskog centra za otuđenje oznake. Puno će teže pronaći prave krivce, koji su uzeli stvar u svoje ruke, ne mareći za tuđe živote.