'Naša je velika boljka u kulturi kukanja. Većina je više spremna kukati nego raditi. To se mora promijeniti', rekao je predsjednik te na sebe navukao kritike dijela javnosti, no sam je za Dnevnik Nove TV pojasnio kako je prije svega mislio na Vladu i gospodarstvenike.
Iako Josipović tom izjavom nije niti jednom riječju pružio ni ocijenio profil hrvatskog radnika, već je iznio svoje mišljenje kakvo raspoloženje vlada u društvu, ipak se čini da je ova izjava dobar povod za razmišljanje o tome kakvi su zapravo Hrvati radnici.
U inozemstvu smo cijenjeni?
Naime, općenito se, u Hrvatskoj naravno, smatra da se Hrvati u inozemstvu cijene kao vrijedni i kvalitetni radnici. S druge strane, mogu se čuti zamjerke da su radnici u Hrvatskoj neproduktivni i pomalo lijeni, posebno skloni, najčešće spominjanom, ispijanju kave za vrijeme radnog vremena i sl.
Pitanje je što je istina i podcjenjujemo li sami sebe kao radnike? Istraživanja koja bacaju barem neko svjetlo na tu problematiku su obavljena.
Naime, krajem prošle godine portal Moj posao proveo je istraživanje, zajedno s još nekim partnerskim portalima u regiji, o tome koliko su koji narodi aktivni u traženju posla. Rezultati su pokazali kako su upravo Hrvati najaktivniji po broju prijava na natječaj za posao - više od petine ispitanih Hrvata prijavilo se na 100 i više natječaja. Dakle, čini se kako volje za traženjem posla imamo.
Puno na poslu, ali ne baš najproduktivniji
No, kakvi smo u obavljanju tog posla? Njemački ured za statistiku, Destatis, proveo je, također lani, istraživanje o produktivnosti na radnom mjestu u europskim zemljama. Podaci su pokazali da Hrvati na radnom mjestu svaki tjedan provedu 39,6 sati što je za 1,1 sat više od Nijemaca i 9,1 sati više od Nizozemaca, koji na poslu provode najmanje vremena među svim europskim zemljama.
Ipak, veća količina vremena provedena na poslu ne uključuje nužno i jednaku razinu produktivnosti. Zapravo, pokazalo se da oni koji na poslu provedu najmanje posla, Nizozemci, imaju najveću stopu produktivnosti. A gdje su tu Hrvati? Domaći analitičari slažu se da je produktivnost domaćeg radnika oko 60 posto europskog prosjeka.
Vani za dobro odrađen posao slijedi nagrada
Razgovarali smo sa Silvijom koji je radio i u Hrvatskoj i u inozemstvu te ga zamolili da nam usporedi te prilike. On je četiri godine radio kao programer za jednu talijansku tvrtku čija su specijalnost čeličane. Manji dio posla se obavljao u Italiji, a veći po svijetu, u krajevima gdje bi čeličane bile puštane u pogon.
Tako je, između ostaloga, bio u Egiptu, Kini, Japanu, Brazilu i još nekim zemljama. Kada smo ga pitali da usporedi radnike, ali i poslodavce kod nas i one u inozemstvu, Silvio nam je kazao kako su Hrvati za inozemnog poslodavca klasičan primjer 'outsourcinga'. Radnici kvalitetno obavljaju svoj posao i za njega su razmjerno slabo plaćeni. 'Tu smo mi još uvijek na dobrom glasu', dodao je.
Razlika, pak, između stranog i našeg poslodavca je, kazao je, primarno u odnosu prema rezultatu rada radnika. 'Ako u inozemstvu dobro radite za to ste i nagrađeni, dok kod nas ulaze u igru i drugi faktori kao što su pripadnost i veze i upravo je to kod nas često od presudne važnosti', dodao je.
Ipak, tvrdi, postoje iznimke. Kod nas je radio i kao kuhar, skladištar, a kasnije i kao programer. Jedino je kao skladištar 'bio u sredini', kao kod stranog poslodavca jer se gledao rezultat rada. 'To bi, nažalost, bio izuzetak, jer osobno težim k modelu gdje se rad sistematizira i nagrađuje po sposobnosti radnika, dok se faktori koje sam naveo, kod naših poslodavaca ne uzimaju u sustav', kazao je Silvio.
Nema nedvosmislenog odgovora na pitanje
Na koncu, sudeći i prema Silvijevim riječima, možda bi se moglo zaključiti da kvaliteta rada znatno ovisi o motivaciji, ali i stimulaciji. Ukoliko je u zapadnim zemljama hrvatski radnik nagrađen za dobro obavljen posao, nije ni čudno da će se truditi svoj posao uvijek obaviti najbolje što može. A tako će sigurno i biti na glasu kao dobar radnik.
Ukoliko pak to izostaje, kao što je, barem prema Silvijevim riječima, to često slučaj u Hrvatskoj, opet nije čudno da hrvatski radnik koji živi i radi u Hrvatskoj odjednom neće biti toliko dobar niti produktivan.
Očito ocjena kvalitete rada i produktivnosti radnika općenito uključuje u sebe mnoge čimbenike, pa vjerojatno i nije čudno što nam u nizu institucija u kojima smo tražili odgovor na pitanje kakvi su Hrvati zapravo radnici, odgovorili da ne provode istraživanja koja bi nedvosmisleno odgovorila na to pitanje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook