"Moguće je proglasiti ZERP od slijedeće godine, ali to zahtijeva vrlo intenzivnu diplomatsku komunikaciju s Italijom i Slovenijom", rekla je Pusić i ocijenila kako je do sada na toj relaciji premalo napravljeno, a da se u trokutu tih zemalja mora pronaći zajednički prijedlog rješenja.
Ustvrdivši kako "Hrvatska ima pravo na ZERP", Pusić je rekla da je ekološki aspekt ZERP-a apsolutno u interesu svih zemalja, a da će u pogledu ribarstva i dobivanja koncesija, unijeti red u sadašnji kaos u Jadranskom moru.
"Prvo i osnovno je, budući da je ZERP povezan s pristupnim
pregovorima s EU, treba tu temu staviti na dnevni red Nacionalnog odbora", istaknula je Pusić na konferenciji za novinare posvećenoj provedbi Bolonjskog procesa.
Predsjednica HNS-a istaknula je kako o Bolonjskome procesu govori kao izravni sudionik u visokom obrazovanju i ustvrdila da je Bolonja i dalje 394 kilometra od Zagreba, te da sva pitanja vezana uz provedbu treba postaviti resornom ministru i ministarstvu, a ne profesorima i dekanima na fakultetima.
"Gdje je novac i politika dovođenja mladog nastavnog kadra na
sveučilište? Kako organizirati i osigurati standard od 30 studenata u seminaru po nastavniku, ako nema nastavnika? Gdje održavati nastavu u uvjetima u kojima nema prostora?", pitanja su koja je Pusić uputila ministru Draganu Primorcu, predstavljajući temeljne probleme zbog kojih se većina fakulteta i visokih obrazovnih ustanova našla u "nebranom grožđu".
"Ili ćemo osigurati uvjete ili ćemo završiti na propagandnim
plakatima", poručila je Pusić i dodala kako su sadašnje stanje
plakati, a da "Bolonje na Sveučilištu nema".
Kao pobornik Bolonjskog procesa, kako je istaknula, Pusić je
upozorila da taj standard može profunkcionirati samo uz povećanje broja nastavnika i povećanje i poboljšanje prostora, jer u ovom trenutku na fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama ne postoje mogućnosti prilagođavanja tj. bolje organizacije nastavnog programa, ili davanja većeg broja ispitnih rokova.