Teta Đurđica čuva dvanaestero djece. Dadilja je cijeli život. Sve do prošle godine, njezina djelatnost je bila dio sive ekonomije. 'Zato što je bila nemogućnost otvaranja bilo kakvog obrta, dok se nije zakon napravio, kad se zakon napravio mi smo odmah otvorili obrt', kaže Đurđica Palikuća.
Roditelji podržavaju posao dadilja, koje kako kažu, spašavaju njihova radna mjesta. No, otkako je posao dadilja prošle godine legaliziran, otvorena su samo tri obrta. Proces je previše kompliciran, smatra predsjednica udruge dadilja. 'Dadilje se nemaju gdje školovati u svojim mjestima, ukinute su im sada i potpore za samozapošljavanje, papirologija je dugotrajna i skupa', kaže Vesna Rašić iz Hrvatske udruge dadilja.
Otvorena tek 4 obrta za dadilje, ali nijedan nije počeo s radom
Osim što moraju biti educirane i obaviti praksu, trebaju imati svoj prostor. Uglavnom, rade deset sati na dan. Prema potrebi roditelja, u bilo koje doba dana i noći te vikendom.
'Imamo oko 20 koje su u procesu registracije, imamo jedan dio koji su u tijeku školovanja i svega onoga što trebaju odraditi da bi dobili status dadilje', kaže ministrica Opačić.
Inspekcija rada najavila je pojačane kontrole čuvanja djece na crno. Onima koje otkriju u prijevari, prijeti kazna do čak 15.000 kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook