"Nikakvog oružanog sukoba nije bilo. Dogodio se samo jedan incident kada su se kanadske jedinice razmjestile ispred srpskih položaja. Tada je HV pucala po kanađanima, a oni nisu uzvratili. Mislim da su hrvati prestali pucati kada su shvati da pucaju na UN", kazao je Nielsen, bivši vojni promatrač koji je u kolovozu 1993. preuzeo zapovjedništvo nad mirovnim snagama na području tzv. Krajine.
Inače, kanadske su vlasti tvrdile da su se njihove snage u sastavu UN-a sukobile s Hrvatskom vojskom. Borbu kod Medačkog džepa nazivali su i najvećom bitkom koju je kanadska vojska vodila od Korejskog rata 50-ih, a zbog zasluga je odlikovan i jedan cijeli pješački bataljun.
Prema kanadskim tvrdnjama, koje su opovrgnuli svi hrvatski vojni i civilni izvori, u bitci je ubijeno 26 hrvatskih vojnika.
Nielsen je kazao i da je nakon akcije u Medačkom džepu vidio potpuno uništena sela, srušene srpske kuće, ali ne i mrtva tijela.
Sela su, tvrdi, namjerno uništavana eksplozivom, a detonacije su se čule čak do Gospića kada su na sastanku s hrvatskim vojnim čelnicima dogovarali povlačenje HV-a i ulazak plavih kaciga u zauzeto područje.
"Zbog toga smo prosvjedovali i od generala Petra Stipetića tražili da razaranja prestanu. No, on je u jednom trenutku samo slegnuo ramenima i rekao da ništa ne može učiniti", prisjetio se Nieslen. Dodao je da je Stipetić bio glavni hrvatski pregovarač, a na sastanku u Gospiću je bio i optuženi general Rahim Ademi. Za njega je rekao da je bio predstavljen kao zapovjednik na terenu, ali da u vrijeme pregovora nije ništa govorio.
Pričali su samo Stipetić i časnici koji su s njim došli, a Ademi je
odavao dojam da nema autoriteta, ustvrdio je Nielsen.
Kazao je i da je u jednom susretu na terenu Ademi izvadio zemljovid na kojem je bila izbrisana prethodna linija razgraničenja, a preko nje ucrtano novo razgraničenje. "Rekao sam da je to uvredljivo, ali je meni osobno to varanje bilo smiješno jer je bilo očito da je stara linija bila izbrisana, jer se još vidjela", kazao je Nieslen.
Ademi je prosvjedovao na tu izjavu svjedoka, rekavši da su mu zemljovid sa izmijenjenim linijama razgraničenja dali Stipetić i
Mladen Markač.
Nielsen je rekao da za svog boravka na tom području nije čuo za Mirka Norca, koji je uz Ademija optužen za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima u prvom postupku koji je Hrvatska preuzela od Haškog suda.
Nielsen se prisjetio da je nakon dogovora o povlačenju Hrvatska vojska odugovlačila s napuštanjem položaja te da mu u prilikom prvog ulaska u područje Medačkog džepa nisu dozvolili prolaz tvrdeći da je područje preopasno.
Suđenje se nastavlja sutra, svjedočenjem još dvojice časnika mirovnih snaga.