Taj prestižni naziv, utemeljen na programu Svjetske zdravstvene organzacije (SZO) i UNICEF-a dodijeljen je ordinacijama: dr. Marije Čatipović u Bjelovaru, dr. Branke Pirija u Kutini, dr. Giovanne Armano u Zagrebu, dr. Ljubice Slaviček u Prelogu, dr. Zdenke Krsnik Katunarić u Splitu i dr. Zdenke Konjarik u Đakovu.
Te su ordinacije aktivno uključene u promicanje dojenja kroz savjetovališta za trudnice, rad patronažnih sestara, grupe za potporu dojenja i druge aktivnosti, vrlo bitne za potporu u dojenju mladim majkama, osobito u prvih mjesec dana nakon poroda, u kojemu se i javlja najviše kriza vezanih uz dojenje.
Podaci prikupljeni u pedijatrijskim ordinacijama u Hrvatskoj pokazuju da čak 50 posto majki nakon mjesec dana djetetova života odustane od isključivog dojenja i to je vrijeme kad potporu majci treba iz rodilišta proširiti na obitelj, ali i na primarnu zdravstvenu zaštitu, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u UNICEF-u.
Koordinator programskih aktivnosti programa 'Rodilišta - prijatelji djece' dr. Josip Grgurić podsjetio je da od 30 hrvatskih rodilišta njih 17 nosi naziv 'prijatelja djece', a još 13 ih je u procesu ostvarivanja uvjeta za dobivanje tog statusa, pri čemu dva velika zagrebačka rodilišta, ona u Petrovoj i u Vinogradskoj bolnici, još nisu stekla uvjete za taj naziv.
Ono gdje Zagreb ne zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske su grupe za potporu dojenja i s njihovim radom možemo biti zadovoljni, kaže Grgurić. Grupe za potporu dojenja su vrlo učinkovit hrvatski projekt, kod nas trenutno djeluje 121 grupa, a u svijetu su prepoznate kao 'hrvatsko iskustvo'. Dodaje da su i trudnički tečajevi vrlo bitna mjesta na kojima bi buduće majke trebale usvojiti ispravne stavove o dojenju, no tečajeve u Hrvatskoj pohađa tek 30 posto trudnica.
Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog tjedna dojenja posvećeno je komunikaciji kao vrlo bitnom aspektu potpore dojenju, s naglaskom na korištenje novih medijskih tehnologija, socijalnih internetskih mreža i svih drugih vidova komunikacije koji mogu pomoći majci da uspješno doji, istaknula je koordinatorica projekta 'Zajednica u potpori dojenju' dr. Anita Pavičić Bošnjak iz rodilišta bolnice 'Sveti Duh'.
'Želimo u pravilno informiranje o dojenju uključiti sve medije, sve organizacije i institucije, da se stavi naglasak na činjenicu da je dojenje normalan dio svakodnevnog života, prirodan način hranjenja djeteta, a svi ostali način prehrane dojenčeta su nešto slabiji izbor', napomenula je.
U Hrvatskoj nema novijih pouzdanih podataka o općoj učestalosti dojenja, a zadnji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2009. govore da je isključivo dojene djece prva dva mjeseca života djeteta bilo 64,5 posto, 3-5 mjeseci života dojeno je njih 44,7 posto, a od 6 do 11 mjeseci života 16,6 posto.
'Preporuke SZO-a su isključivo dojenje prvih šest mjeseci života, dojenje uz dohranu kroz prvu i drugu godinu djetetova života, a dalje koliko to žele majka i dijete', zaključio je Grgurić napominjući da je pravo djeteta da bude dojeno i pravo majke da doji, što im treba omogućiti. (Hina)