O kadrovskom ekipiranju, prigovorima sa svih strana i rokovima za ispunjavanje očekivanja s premijerom Andrejom Plenkovićem u Banskim dvorima razgovarao je Mislav Bago.
Gospodine predsjedniče Vlade, dobra vam večer. Počnimo s vašim ministrima. Čime vas je to zadužio Goran Marić da u svega par sati od ministra bez portfelja postane ministar koji će već sljedećeg tjedna imati ministarstvo.
Upravljanje državnom imovinom jedan je od ozbiljnijih aspekata za gospodarski rast Hrvatske i bitan aspekt za kvalitetno punjenje prihodovne strane državnoga proračuna. Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije, različite modele koji su se bavili državnom imovinom. Kolega Marić kao doktor ekonomskih znanosti ima veliko iskustvo i u tom području. Nakon temeljite analize rada protekle Vlade, dakle one gospodina Oreškovića, uvidjeli smo da je upravo upravljanje državnom imovinom bilo jedno od tri temeljne političke stvari koje je ta Vlada radila. Odlučili smo stoga aktualni Državni ured za upravljanje državnom imovinom transformirati, temeljem budućeg prijedloga Ministarstva uprave, u posebno ministarstvo koje bi se time bavilo, a na njegovom čelu će biti doktor Marić.
Dobro, ali prvo to niste na početku uopće tako prezentirali, govorili ste da će koordinirati državne urede, kao da ima povlašteni status u odnosu na ostale ministre?
Ne, naprotiv, nema povlašteni status nego će se baviti onom temom za koju smatram da nam je politički i gospodarski bitna. Ima veliko iskustvo rada u Hrvatskom saboru i na taj način pridonijet će kvalitetnijoj koordinaciji te teme i s drugim ministrima koji u svojoj nadležnosti imaju također dio tih portfelja.
Uz dužno poštovanje, to je dosta loše objašnjenje jer znamo na koji je način postao ministar, kako ste ga branili kad ste prezentirali njegov status, pa do ove situacije kad će voditi praktički megaministarstvo.
Ne, nemojte, kakvo megaministarstvo, Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima 130 ljudi pa umjesto da imamo na čelu tog tijela državnog tajnika, sad ćemo imati ministra, političara s vrlo velikim iskustvom, koji će kvalitetno pomoći radu Vlade, nastaviti ono dobro što je bilo napravljeno u radu prethodne Vlade i pokušati pridonijeti kvalitetnoj koordinaciji te teme između središnje državne razine i lokalnih razina gdje smo identificirali problem, i to svi koji se time bave jako dobro znaju.
Jeste li razgovarali s ministrom Barišićem nakon što su se pojavili tekstovi o tome da je plagijator?
Jesam, više puta sam razgovarao s ministrom Barišićem, i jučer i danas, on je vrlo decidirano otklonio niz optužbi koje se u javnom medijskom prostoru o njemu iznose. Praktički o svakoj toj temi ili postoji odluka nekog suda ili etičkog povjerenstva, koja, po onome što sam ja vidio, ide njemu u prilog.
Vi dakle stojite iza njega?
Pa naravno da stojim, ja sam izabrao ove ministre nakon promišljanja, razgovora, konzultacija, svatko od njih je napravio puno toga u svojoj političkoj i profesionalnoj karijeri, mislim da mogu dati kvalitetan doprinos radu nove hrvatske Vlade, i svojoim stručnim ekspertizama i svojim političkim angažmanima.
Kako biste objasnili i opisali ponašanje bivšeg ministra kulture Hasanbegovića? Evo, on je večeras odbio voditi jedan saborski odbor, ostaje praktički zastupnik. On kao da je htio ostati ministar i ništa drugo.
Pa dobro, ja bih tu iskoristio ovu prigodu da dam jedan širi politički kontekst HDZ-a od prije 120 dana i HDZ-a danas. Dakle, 20. lipnja ja sam izrazio spremnost da se kandidiram za predsjednika HDZ-a nakon što je Klub Hrvatske demokratske zajednice s još nekim drugim strankama izglasao nepovjerenje Oreškovićevoj Vladi i HDZ-ovoj Vladi. U tom trenutku rejting stranke je bio oko 20 posto. Dakle, nitko nije te ministre u bivšoj Vladi smijenio, već te političke odluke. I ono što je važno, što želim reći: nakon promjene političkih okolnosti, strategija i kampanja koju smo vodili na personaliziranoj kampanji koju sam ja imao na nacionalnoj razini, od moje strane poticane preferencijalne kampanje svih kandidata na listama...
Da, ostvarili ste sjajnu pobjedu. Ali, koja je njegova sudbina sada? Ja imam osjećaj da je on kao buntovni dečko i da se neće smiriti.
Ne, mi imamo normalan, vrlo civiliziran, kulturan dijalog, on je dao doprinos radu Vlade, izabran je u Hrvatski sabor, ostvario je respektabilan rezultat, ali moramo stvari postaviti vrlo jasno: novi predsjednik Vlade, mandatar, bira svoje suradnike i ministre. Ne namjeravam se ni s kim obračunavati, mi smo svi dio iste stranke, naprotiv. Mi smo danas na Predsjedništvu stranke razgovarali o podjeli dužnosi u Hrvatskom saboru, njemu je ponuđeno vrlo odgovorno mjesto predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, on to nije prihvatio...
Što je rekao?
Rekao je da on to ne prihvaća, da ima neke svoje razloge, to je njegovo pravo. Međutim, ponuđeno mu je adekvatno i vrlo važno mjesto u Hrvatskom saboru. Evo, primjerice, bivši ministar vanjskih poslova, kolega Kovač, spremno je prihvatio biti predsjednik Odbora za vanjske poslove.
Gospodine predsjedniče, tko će u vašoj Vladi kreirati ili koordinirati ekonomsku politiku? Martina Dalić, ministar financija ili ministar državne imovine?
U ovoj Vladi imamo vrlo snažan ekonomski tim.
Ali tko je taj glavni?
Pa gledajte, prvo, sve koordiniram ja kao predsjednik Vlade. Imam četiri potpredsjednika, doktorica Dalić koja ima iskustva u Ministarstvu financija...
Uz dužno poštovanje, ali gospodarski segment?
Uz dužno poštovanje, ali ja sam predsjednik Vlade. Svi kolege će raditi na gospodarskom programu, financijskim aspektima, pripremi proračuna, provedbi našega programa, i doktorica Dalić, i doktor Zdravko Marić i doktor Goran Marić i doktor Tomislav Ćorić dat će veliki doprinos funkcioniranju i kvalitetnom radu naše Vlade, i očekujem koherentan, jedinstven nastup na provedbi našega programa, a oni svi za to imaju sve reference da daju kvalitetan doprinos.
A ako bude duplih pasova ili ako bude iskakanja iz te priče, što ćete onda napraviti?
Neće biti iskakanja, neće biti duplih pasova, neće biti nikakvih problema...
To su i drugi predsjednici govorili u Banskim dvorima.
Dobro, pa dopustite, ja sam tek sad imao prvu sjednicu Vlade, u četvrtak, danas smo imali jedan neformalni sastanak, koji je trajao tri sata, vrlo temeljito sam tražio od svih ministara da izvijeste o stanju u svojim resorima, o planovima do kraja godine, o hodogramu za izradu proračuna, o prvoj sjednici Vlade, rezultatima Europskoga vijeća... Vjerujte, nismo stali.
Kad će porezna reforma onda ići na Vladu?
Porezna reforma će biti predstavljena od strane ministra Marića, koji na tome radi već niz mjeseci, zahvaljujem se i njemu i kolegama u prethodnoj Vladi koji su na tome radili. Dakle, riječ je o jednom cjelovitom pristupu, ne vrlo parcijalnom ili pak samo detaljnom, ide se i na reformu poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, čitavog niza drugih zakona, pa i općeg poreznog zakona. Cilj je rasterećenje poduzetnika, više sredstava od dohotka hrvatskim građanima i prohodnost sustava.
Kad će to biti?
Prvu prezentaciju ministar Marić održat će u četvrtak na sjednici Vlade. Nakon toga idemo prema drugim ministarstvima, stručne radne skupine, koordinacije, javna rasprava pa Vlada i Sabor.
Malo sam gledao, naravno, iz Ministarstva financija nisu to demantirali, ali ispada da oni koji imaju veće prihode, šest, sedam tisuća kuna pa naviše, da će oni zapravo najviše profitirati tim poreznim rasterećenjem. Odnosno da će imati veće plaće.
Imamo nekoliko aspekata, dakle, to je onaj dio koji se odnosi na porez na dohodak. Ali imate porez na dobit, imate u drugoj godini mandata smanjenje poreza na dodanu vrijednost, dakle čitav niz mjera koje će, kada se u paketu gledaju, ostvariti sve ove ciljeve o kojima sam maloprije govorio.
Ali, bolje prođe samac u Zagrebu s osam tisuća kuna nego osoba koja ima troje djece.
Gledajte, mi ćemo povećati broj ljudi koji više uopće neće plaćati porez na dohodak. To je najveća vrijednost ove reforme i na taj način idemo u prilog najvećem broju naših građana. Oni koji danas plaćaju visoku stopu poreza na dohodak, plaćat će nešto manje.
Što se tiče Ine i MOL-a, kakvo je vaše političko stajalište, treba li nastaviti suđenje ili da se ide razgovarati s mađarskom stranom o nekakvom dogovoru?
Vrlo jasno i čvrsto, a to sam rekao i u izbornoj kampanji: svi arbitražni procesi koji traju trebaju ići do kraja, ja ću tražiti jedno temeljito i cjelovito izvješće pravnih zastupnika o aktualnom stanju tog procesa te uključiti sve one stručne i kvalitetne ljude koji postoje u hrvatskoj državi. Budući da je Ina strateška naftna kompanija, oko toga moramo ostvariti konsenzus i jasno zastupati interes, i mislim da je prije svega poštovanje svih onih obveza koje su do sada preuzete, i s mađarske strane i s naše strane, ključno.
Što se tiče "švicaraca", koji je stav vaše Vlade? Treba li se nagoditi s bankama ili ići na Europski sud kao u nekim drugim zemljama, gdje se, da tako kažem, ide tući?
Mi smo tek u jednoj ranoj fazi. Postoji postupak povrede europskog prava, Europska komisija je u ovoj ranoj fazi poslala upit Hrvatskoj, hrvatska Vlada je temeljito odgovorila, objasnila sve razloge donošenja Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, upozorila na jednu praksu koja nije bila niti pravična niti u korporativnom smislu dobra prema aspektu zaštite potrošača, na sve to je temeljito ukazala.
A što se tiče ovog spora u Washingtonu, tu postoji na razini Europske unije jedno načelno stajalište da je uopće upitno mogu li se ti sporovi protiv država članica voditi u Washingtonu. Ja ću prije svega sazvati jedan pravni tim. Tu su uključeni prije svega i ministarstva vanjskih i europskih poslova, DORH, Ministarstvo financija, i nakon toga ćemo se nastaviti pripremati za čvrstu i jasnu zaštitu naših interesa i hrvatskog proračuna.
U Bruxellesu.
I u Bruxellesu pa ako treba, ako bude postupak išao, i u Washingtonu. Ali to ćemo sve vidjeti nakon što sve pravno ispitamo.
Moram Vas pitati, susjedstvo, svi već zatvaraju granicu, i Mađari, i Slovenci su već pojačali granicu. Što ako migrantski val krene prema Hrvatskoj? Što Hrvatska može uopće učiniti?
Pa evo, to je bila jedna od ključnih tema Europskog vijeća prošlog tjedna, dakle u četvrtak i petak. Dakle i visoka predstavnica Mogherini i brojni drugi čelnici država članica, govorili su o kontekstu rješavanja migracijsko-izbjegličke krize. Prije svega je naš stav da EU mora zajednički štititi vanjsku granicu. Ključ zaštite vanjske granice u kontekstu istočno-mediteranske ili takozvane zapadno-balkanske rute jest granica između Turske i Grčke. Dogovor s Turskom se temelji i na financijskoj potpori EU, na odluci o viznoj liberalizaciji i na daljnjem nastavku pregovora o pristupanju. Taj aspekt je kapitalno važan. Što se tiče naše granice, imao sam konzultacije s ministrom Orepićem i prije odlaska u Bruxelles i sada, odmah po povratku. Dakle, jučer je bio kod mene, izvijestio me o svim aktivnostima koje hrvatska policija poduzima, kako bi kontrolirala granicu, osobito zelenu granicu prema Srbiji. Može se u ovom trenutku temeljem tehnoloških sposobnosti i ljudstva koje je dignuto na višu razinu, vrlo učinkovito kontrolirati ilegalne prelaske granica. Dakle, kao što i vidite, većih incidenata i većih prelazaka granice praktički nije niti bilo. Ako se okolnosti promjene, postoje i druge mjere, koje mogu biti i malo čvršće nego ove trenutno.
Tu ste sad gdje jeste. Sljedeće četiri godine ste predsjednik Vlade. Dugujete li u političkom smislu nešto Vladimiru Šeksu?
Vladimiru Šeksu mogu samo zahvaliti na određenim konzultacijama, iskustvu, koje je korisno svakome tko obnaša neku važnu političku dužnost, a ako je netko bio jedan od autora Hrvatskog ustava, čitao ključne odluke...
Je li on malo kadrovirao s Vama ministre i sugerirao?
Apsolutno nije. Mislim da bi to bilo ipak malo previše, sve te špekulacije, da li netko stoji iza, da li netko kadrovira - ne. Ja svoje političke odluke donosim samostalno, u konzultacijama sa svima onima za čije mišljenje smatram da je relevantno, da moja odluka bude informiranija, kvalitetnija i utemeljenija. Jedan od tih ljudi je sigurno i gospodin Šeks, ali o tome da on kadrovira...
Je li on ključna osoba?
Ne, ne, ne u tom smislu. Pa mi se poznajemo praktički malo bolje tek četiri godine. Ja sam tad imao 42 godine. Dovoljno sam se dotad u životu formirao da bih mogao znati koga mogu pitati za savjet, ali sam otvoren za savjete njega i drugih naših kolega i zato imamo savjetodavno vijeće.
Znači nikome ništa ne dugujete za to što ste predsjednik Vlade?
Pa ono što prije svega dugujem, dugujem povjerenju birača HDZ-a, a nakon toga i većinskoj potpori birača i na izborima 11. rujna. Osvojili smo 61 mandat. U jednom vrlo razumnom roku, zajedno s Mostom, prvi prije svega izgradili povjerenje, formirali partnerstvo, dobili 2016. potporu kluba svih nacionalnih manjina i drugih zastupnika. Sa većinom 91 od 139 koji su glasovali prošlog tjedna, mislim da imamo pred sobom jedno razdoblje političke stabilnosti koje je ključno za gospodarski razvoj Hrvatske i to je naš prioritet.
Samo na kraju Vas hoću pitati, opet se vraćamo na Šeksa. Rekao je jednom prilikom da je Ivo Sanader vladao željeznom rukom u svilenoj rukavici. Kako će Hrvatskom vladati Andrej Plenković?
Odlučno, odvažno, demokratski, uključivo. Mislim da imam dovoljno iskustva i nacionalnog i komparativno-europskog, da sve ono najmudrije i najozbiljnije te dugoročno najbolje za hrvatske ljude, primijenim u ulozi koju obnašam.
Hvala Vam puno Predsjedniče.
Hvala Vama.