Situacija s divljim svinjama na Krku, Cresu i Lošinju potpuno je izmakla kontroli, a gradonačelnici otoka vape za pomoć. Iako lov mnogi smatraju nehumanom agresijom na životinje, protiv ovoga lova ne bune se ni ekološke udruge, saznaje Provjereno. Iako još nije donesen zakon kojem bi se divlje svinje proglasile štetočinama, sada, prije nove turističke sezone, ukinuti su propisi koji brane lov na divlje svinje u određenim razdobljima godine.
Svih 365 dana u godini dozvoljen je izlov. Lovci iz svih obližnjih krajeva krenuli su u akciju. U obračunu s ovim životinjama naše kamere pratile su ih u stopu. Provjerili smo kako izgleda bliski susret s divljim svinjama.
Berislav Tulić, pročelnik ureda za poljoprivredu primorsko goranske županije, i sam ponekad ide u lov s otočkim lovcima. 'Naš cilj je i sve naše odluke su da treba potpuno izlučiti divlje svinje sa kvarnerskih otoka. To će biti teško'. rekao je Tulić.
Jedna divlja svinja, prosječno na godinu, donese od pet do osam mladih
Davorin Marković, ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode, također smatra da ukloniti divlju svinju zbog teškog terena i guste šume neće biti lako. 'Ukloniti divlju svinju, uistinu nije jednostavno, akcijski plan predlaže sve osim trovanja', rekao je Marković. Kako i kada je uopće došlo do ove neizdržive i opasne situacije za mještane Krka, Cresa i Lošinja? Prije 25 godina na Krku, Cresu i Lošinju, divljih svinja, nije uopće bilo.
U dobro čuvanom, ograđenom djelu Cresa, nekoliko svinja trebale su služiti kao dodatak turističkoj ponudi. No ideja ekskluzivnog lova, brzo je propala. Ograđeni dio zapušten je. Probijena je ograda, a nekoliko svinja brzo se razmnožilo. Jedna divlja svinja, prosječno na godinu, donese od pet do osam mladih.
Divljih svinja je toliko da su se počele spuštati iz šuma do naselja i plaža. Ugrožavaju ljude, ali i ekosustav. Problem nije nov, već godinama se o njemu priča, ali ništa ne poduzima.