Božo i Mato Šota vlasnici su tvrtki B-KOP I BETON-ŠOLTA. Dvojica braće koji se na Šolti bave građevinom. Zbog nelegalne eksploatacije mineralne sirovine prošle im je godine Državno odvjetništvo odrezalo kaznu od 70 tisuća eura, Državni inspektorat tri kazne u ukupnom iznosu 30 tisuća eura, a sad imaju i nalog za rušenje, također - nelegalne betonare. Nalog je izdan 27. veljače 2023. Sve to vrijeme betonara uredno radi bez građevinske dozvole, o kojoj braća kažu da se - piše.
"Nadamo se da će nam Županija dati građevinsku dozvolu", kaže Božo Šuta.
Ne daju im raditi, kažu, a oni se pravdaju da moraju raditi, pa evo rade dok čekaju dozvole. Ekipi Provjerenog pokazuju presudu Visokog upravnog suda koja poništava dvije odbijenice Ministarstva graditeljstva na njihove zahtjeve za građevinsku dozvolu. U prijevodu, sad imaju pravo ponovno predati zahtjev za građevinsku dozvolu, no oni već godinama rade.
"Bageri su im radili 24 sata"
Na Šoltu su ekipu Provjerenog pozvala dva koncesionara koji imaju pravo na eksploataciju mineralnih sirovina. Ante Blašković i Robert Kalebić vlasnici su jedina dva kamenoloma na otoku, donedavno međusobna konkurencija. Sad su im obojici nelegalna konkurencija braća Šuta, koja do mineralne sirovine dolaze ravnajući površine za nekog drugog kao izvođači, pojašnjavaju.
"Mislim da je ovo jedinstveni slučaj da vi imate u Hrvatskoj, znači, s novih nasada vinograda, da je s njega skupljeno na desetine tisuća kubika. Što se dogodilo? Oni su tamo došli i počeli su kopati. Kvaliteta kamena je bila dobra, to znam sigurno, zbog toga što je s tih pozicija, to znaju naši stari, dobro. I kad su oni kužili da je ispod to dobro, oni su, ali doslovno, danima, čak po noći, 24 ure su radili bageri i to kopali", ispričao je Ante Blašković sa Šolte.
"Višak s bilo kojeg iskopa je rudno bogatstvo Republike Hrvatske. Znači, da bi se njega dalje prerađivalo, može ga se vratiti na mjesto gdje je izvađen. To je legalno, međutim onaj drugi višak je vlasništvo Republike Hrvatske. I on, da bi se dalje eksploatirao, mora se prije najaviti Rudarskoj inspekciji i onda to sve skupa treba ići na javni natječaj. Da bi se takva sirovina otkupila. Međutim, oni su to zloupotrijebili jer su stavili na svoj teren", dodaje Robert Kalebić.
Na privatnoj čestici jednog od braće Šuta i sad se nalaze velike količine materijala, oni kažu to je isti materijal za koji su platili kaznu Državnom odvjetništvu prošle godine. Međutim, Blašković i Kalebić tvrde da to nije točno i da se tu stalno stvaraju nove količine. Isto su potvrdili i u općini.
Kako načelnika nema, nitko drugi u Općini nije htio stati pred kameru i komentirati tu situaciju. Kažu da to gledaju već godinama, da su se posljednji put prije dva do tri mjeseca opet pojavile velike količine mineralnih sirovina koje su poležene na onim česticama i upravo zbog toga su iz općine 24. 7. posljednji put prijavili Državnom inspektoratu.
Rade unatoč prijavama
Prijavili su ih za deponiranje i mljevenje građevnog kamena bez potrebnih koncesija i dozvola. Državni inspektorat i Državno odvjetništvo već su postupali po prijavama. No, problem je, kažu sugovornici Provjerenog, što braća Šuta i dalje rade kao da se ništa nije dogodilo.
Blašković je čak bio u partnerstvu s njima prije nekoliko godina, izašao je, kaže, zbog mutnih poslova. Sad im braća Šute ugrožavaju egzistenciju.
"On je apsolutno konkurencija, ali nije problem u konkurenciji, nego je problem u nelegalnoj konkurenciji", priča Blašković.
Betonara u zaštićenom pojasu
"Sve ono što je godinama trebalo raditi, procedura za dobiti koncesiju je dugačka u pravnom smislu. I onda kad to sve napraviš, prijaviš, uredno plaćaš, registriran si, zapošljavaš na jednom malom otoku kao ja 25 ljudi, pojavi se netko tko bez ikakvih papira, bez ičega, bez studije utjecaja na okoliš, bez ikakvog odobrenja postavi betonaru, postavi postrojenje za premeljavanje tog kamena i daljnju prodaju, konkretno tamo sad što rade, neposredno u samu prometnicu, uz državnu cestu. Vidjeli ste, na pet metara od državne ceste se melje, prašina, ovo, ono, količine koje su oni uzeli su sigurno dovoljne za godišnju proizvodnju, prodaju materijala na Šolti", frustriran je Kalebić.
Betonara se već dvije godine nalazi u zaštićenom pojasu državne ceste. Iz Hrvatskih cesta kažu da nikad nisu primili zahtjev niti su izdali suglasnost da betonara tamo bude, a nedavno su izdali i posebne uvjete na zahtjev za ishođenje građevinske dozvole za tu betonaru.
Iz HC-a objašnjavaju da je posebnim uvjetima definirano kako se u pogon proizvodnog pogona - betonare može ulaziti isključivo sa nerazvrstane ceste sa jugozapadne strane navedenih čestica. Prije nekoliko dana je kroz informacijski sustav eDozvola dostavljen i glavni projekt na izdavanje potvrde o usklađenosti s posebnim uvjetima i u njemu je prikazan ulaz u betonaru s nerazvrstane ceste kao što je upravitelj državne ceste i propisao u posebnim uvjetima.
I zaista, betonara ima prolaz koji izgleda kao stražnji ulaz jer je kamera Provjerenog snimila vozila da izlaze iz kruga betonare upravo na državnu cestu, koju prema odgovoru Hrvatskih cesta ne bi smjeli koristiti. No, kroz taj ulaz su Provjereno primila braća Šuta. Pokazuju svoju betonaru ponavljajući da je kod njih sve legalno.
Stručnjak za rudarstvo Provjerenom je potvrdio da je jedini legalan način za eksploataciju mineralne sirovine – koncesija. Novinarka je provjerila s nadležnima, koncesiju braća Šuta nemaju. Drugi način je višak nastao pri građevinskim radovima, no on se, naravno, mora prijaviti.
"Znači, naočigled pljačka i nitko ništa ne radi. Osjećam se tužno, jadno, znači, imam 25 zaposlenih, isključivo sam baziran za otok, ne radim vani nego na otoku. Obitelj mi je tu, sin se odnedavno priključio sa mnom, želi ostati tu na otoku. Ne znam šta kazati", kaže Robert Kalebić.
Braća tvrde da im smještaju
Braća Šota tvrde, sve im smještaju Kalebić i Blašković, koji su općinski vijećnici i rade im o glavu. I oni isto imaju obitelj. Njihov treći brat Tomislav Šuta predsjednik je splitskog HDZ-a i saborski zastupnik.
Braća odlučno poručuju da su žrtve zapravo oni i da se na njima iživljavaju.
"Iživljavanje na malom čovjeku koji je došao, koji zapošljava ovdje, samo s otoka Šolte 30 ljudi zapošljavamo, radimo, plaćamo poreze, uredno sve, razumijete me, u državni proračun. Samo otvorite stranice BKOP-a, vidite koliko je ušlo", kažu. A za dokumentaciju koja im nedostaje poručuju – imat će i to.
Više o svemu pogledajte u prilogu reporterke Provjerenog Danke Deriaj.