'Ako su oni cilj sami sebi, ako su servisirani i praćeni, kao što je bio dolazak u Zagreb, takve je ciljeve teško ispuniti', rekao je Friščić novinarima na zagrebačkom groblju Mirogoj, gdje je zapalio svijeću osnivaču stranke Stjepanu Radiću, na 81. obljetnicu njegove smrti.
'Ako će prosvjedi biti povod da se sjedne s otkupljivačem i razgovara realno, ako netko ima mogućnosti da ponudi i veću cijenu, ali da zna kud će s tom pšenicom sutra, onda će oni naći svoje opravdanje. A ako imaju za cilj da neki samozvani lideri pokažu da mogu nešto izboriti što nije realno, bojim se da će tako i završiti', dodao je.
Friščić je poručio da je Ministarstvo poljoprivrede seljacima partner, ali da cijenu ne mogu dogovoriti s Ministarstvom, nego s mlinarskom i pekarskom industrijom. Na pitanje hoće li se pridružiti prosvjednicima, kako je najavljivao za prosvjeda mljekara, kazao je kako je stalno u kontaktu s 'udrugama koje su realne'. 'S Laslom sigurno ne', rekao je Friščić, optuživši predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antuna Lasla da ga je lani, kada je cijena pšenice na europskom tržištu bila viša od dvije kune interesiralo samo dobiti poticaje za izvozne količine, jer je tvrdio da ima kupca u BiH.
'To nisu načini dugoročnog rješavanja pitanja odnosa u poljoprivredi i normalno je da ja iza takvih metoda i načina neću stajati', poručio je Friščić. Naglasio je da se Hrvatska odlučila za tržišni princip te da mora učiniti sve da tržište funkcionira.
Naglasio je da država konkurentnost domaće proizvodnje štiti poticajima na razini europskih, da je razdjel Ministarstva u protekle dvije godine rastao za 76 posto te da je jedino Ministarstvo poljoprivrede na zadnjem rebalansu dobilo više novca. Podsjetio je i da je poticaj po hektaru pšenice 2.250 kuna te da će se povećati za dodatnih 750 kuna. Ustvrdio je da proizvođači na pšenici ne mogu ostvariti posebno visoku zaradu, ali da su im troškovi proizvodnje pokriveni, te da 'u svemu tome treba biti realan'.
Komentirajući međusobne sukobe udruga poljoprivrednika, od kojih su neke ljute na predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Željka Mavrovića, Friščić je kazao kako će osnivanje Poljoprivredne komore otkloniti takve sukobe, budući da će se proizvođači u sekcijama moći o svemu dogovarati.
'Sada imamo više od 280 udruga i sigurno da je na taj način vrlo teško funkcionirati. Koliko sam uspio pratiti, jučer je jedan od razloga neslaganja između udruga bilo to što su jedni razgovarali a drugi nisu. Trebaju svi razgovarati, ali ne može se doma čekati da te netko pozove na razgovore', poručio je Friščić.
>> 'Sramotno je da se ne zna cijena pšenice'
>> Poziv Vladi da ispuni zakonom zajamčene obveze
Tumači da su Mavrović i dio udruga s Agrokorom i Podravkom postigli dogovor kakav je bio moguć. 'Jedan dio udruga na to se ljuti, ali i Laslo i društvo kada kreću u proizvodnju moraju shvatiti da će vrlo brzo doći vrijeme u kojem će se morati znati za koga proizvode i po kojim uvjetima', poručio je Friščić.(Hina)