Na ulazu u jedan zagrebački neboder osvanula je poruka čovjeka u kojoj nudi uslugu čišćenja snijega. U njoj je napisao kako snijeg čisti '4 puta dnevno od 5:00 do 21:00 od ulaza do ulaza za 120 kuna'.
'Mogući je dogovor oko čišćenja parkinga i vozila prije odlaska na posao', stoji u obavijesti čovjeka koji je na pametan način odlučio iskoristiti trenutno stanje.
Na ovaj korak vjerojatno se odlučio zbog činjenice kako mnogi pojedinci pokušavaju izbjeći čišćenje snijega, dok neki za to nemaju ni vremena zbog posla. A kad se na oglasnu ploču zgrade izvjesi raspored čišćenja po katovima i prezimenima, nema uzmaka. Čistiti se mora. Jer ukoliko se kolnici ne počiste, slijede sankcije.
Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo (GSKG) u Zagrebu upozorava kako se snijeg oko zgrada mora čistiti i da su za to odgovorni suvlasnici. Upute oko toga prenosimo s njihove službene stranice.
'Za čišćenja snijega oko zgrade odgovorni su suvlasnici. Prema Odluci o komunalnom redu (Sl. glasnik 4/08, 5/08, 8/09, 17/09, 8/11), za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz zgradu odgovorni su suvlasnici, a ispred uličnih lokala to trebaju učiniti vlasnici ili korisnici tih prostora. Čišćenje snijega se organizira unutar zgrade, a predstavnik suvlasnika je dužan na oglasnu ploču istaknuti raspored čišćenja te o tome obavijestiti i Komunalno redarstvo, koje je nadležno za kontrolu provođenja Odluke i naplatu kazni. Uz to, u slučaju ozlijede oštećena osoba izravno od suvlasnika može privatnom tužbom zatražiti naknadu štete. Osim čišćenja oko zgrade, suvlasnici su zaduženi i za uklanjanje snijega i leda s krovova. Iako to najčešće nije definirano ugovorom o upravljanju, taj posao u njihovo ime može obaviti i upravitelj angažiranjem izvoditelja s odgovarajućom opremom. Uz to, ako postoji opasnost od padanja snijega ili leda s krova,naša podružnica na to redovito upozorava suvlasnike te u dogovoru s njima hitno postavlja upozorenja i zapreke kojima će se zaštititi prolaznici (najčešće su to letve i PVC trake, a u posebnim slučajevima i zaštitni tuneli). Kako su zgrade pod našim upravljanjem osigurane i od odgovornosti prema trećim osobama (ali ne i prema suvlasnicima), u slučaju ozlijede ili štete zbog pada snijega/leda s krova, oštećena osoba se izravno obraća osiguravatelju (a ne upravitelju). Znači, takva se naknada ne isplaćuje iz pričuve već se podnositelj zahtjeva o naknadi izravno dogovara s osiguravajućim društvom.'