Na taj bi se način država solidarizira s tom granom poljoprivrede koja se nalazi u ogromnim teškoćama, naglašeno je na današnjoj konferenciji za novinare Udruge "Život" u Vinkovcima.
Predsjednik Udruge, Antun Laslo, rekao je da je prošle godine u Hrvatskoj proizvedeno čak 100 milijuna litara mlijeka manje nego u 2012., a nije obečavajuće ni prvo tromjesečje ove godine.
"Smatramo da bi OPG-ovi trebali biti nositelji proizvodnje hrane u Hrvatskoj, a ne veliki sustavi čiji se rast i razvoj potiče na štetu malih poljoprivrednih gospodarstava", kazao je Laslo.
Najavio je da će Udruga "Život" predložiti izmjenu niza zakona, podzakonskih akata i pravilnika koji se tiču poljoprivrede upravo sa ciljem poticanja razvoja OPG-ova.
"Nigdje se u EU ne potiču veliki giganti kao što se to čini u Hrvatskoj. Čak ni Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne ide u prilog OPG-ovima niti jednom svojom rečenicom", upozorava Laslo.
Za teško stanje u poljoprivredi i stočarstvu okrivio je dosadašnje Vlade.
No, dodao je, dio odgovornosti snose i sami seljaci te znanstvenici i drugi stručnjaci koji su se, kako smatra, morali jače boriti za boljitak domaće poljoprivrede ali su, "iz straha za radna mjesta i egzistenciju, šutjeli sve ove godine dok se uništavala domaća poljoprivredna proizvodnja".
Ovo je 10 najvećih opasnosti koje nam prijete u 2014. godini
Tajnik Udruge "Život" Miroslav Kovač kazao je da će Udruga predložiti donošenje zakona kako bi se konačno definiralo što je to poljoprivredno zemljište.
Seljaci naime imaju niz primjedbi na sadašnji Zakon o poljoprivrednom zemljištu ali i neke druge zakone poput Zakona o naslijeđivanju koje smatraju nedorečenima i štetnima. Stoga će se Udruga u budućnosti u značajnoj mjeri orijentirati upravo na mijenjanje zakona, podzakonskih akata i pravilnika, najavio je.
Kovač je naglasio da se "sva sadašnja vojska nezaposlenih u Hrvatskoj" može bez problema zaposliti u domaćoj poljoprivredi, ali za to je potrebna želja i volja političkih struktura da se prednost u razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj da OPG-ovima, a ne velikim sustavima.
"Naši političari, nažalost, ne žive u Hrvatskoj već u Saboru. Želja nam je doprijeti do njih kako bi ih osvijestili ne bi li spoznali da naše obitelji samo za večeru jedu hranu proizvedenu s domaćih polja, dok im je i doručak i ručak iz uvoza", slikovito je objasnio Kovač.
Posebno je upozorio da je nekada hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo proizvodilo 80 posto hrane, a danas proizvodi 40 posto, dok se uvozi oko 50 posto hrane. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook