Problem i uvoz

Poljoprivrednici stare, nove radne snage nema: "Dnevno sam ih imao 30, sad je to nemoguća misija"

Nema berača Foto: DNEVNIK.hr
Dok domaća proizvodnja pada, a uvoz preuzima tržište, ostaje pitanje tko će brati domaće jagode.

Broj proizvođača omiljenih vrgoračkih jagoda dramatično je pao. Glavni razlog je nedostatak radne snage i starenje poljoprivrednika. Dok se nadaju dobrom urodu, s druge strane se pitaju - tko će ubrati jagode?

Nekada su u vrgoračkom kraju jagode uzgajale stotine proizvođača. U selu Orah danas ih je ostalo tek jedanaest, ponajviše zbog nedostatka radne snage.

"Mi smo smanjili proizvodnju dvije trećine, u odnosu na nekad. Ako se dogodi da ne poberete jagodu, morate odustati od nje. Dnevno sam znao imati po 30 radnika, sada je to nemoguća misija. Radna snaga je najveća stavka, jer imate velik broj sati od pripreme jagoda do branja", ispričao je Berislav Govorko, predsjednik udruge Vrgoračka jagoda.

Pad broja proizvođača zbog manjka radnika potvrđuje i statistika. Tako su 2022. godine površine pod jagodama iznosile oko 357 hektara, godinu poslije oko 236, dok su 2024. pale na približno dvjesto hektara. Istodobno, na hrvatsko tržište dolaze velike količine uvoznih jagoda. Najviše ih stiže iz Grčke, Njemačke i Italije.

Stručnjaci kažu - najveći krivac za manjak sezonskih radnika u poljoprivredi su nepovoljni demografski trendovi. A proizvođači ne ostvaruju ni značajnu zaradu. Prosječna otkupna cijena ručno uzgojenih jagoda bila je 25 kuna 2021. i 2022. godine. Kad je Hrvatska prešla na euro, cijena se kretala oko 3,5 eura, a prošle godine pala je na 3,20.

"Prosjek da bude 4 eura, mi bi nekako živjeli, plivali bi bolje. Ali kad naša počne, velike količine se uvezu po jeftinim cijenama. Oni što god prodaju zaradili su, a mi smo na početku, to je velika razlika", rekao je Mate Vujčić, proizvođač jagoda, Orah.

Sve detalje i što se još očekuje u u dolini Neretve, pogledajte u prilogu novinarke Nove TV, Elvire Gašparović.