Profesori nisu zadovoljni razvojem bolonjskog procesa, zapošljavanjem asistenata, ali ni motivacijom i znanjem budućih studenata. Siromašna izdvajanja za obrazovanje srednjoškolaca uzela su danak. Gotovo svaki sveučilišni profesor smatra kako se od školskog imenika do indeksa prikupi premalo znanja.
'Hrvatska troši 0,8 posto na srednjoškolsko obrazovanje, dok Europa troši 2,2 posto BDP-a', rekao je docent Marko Krištof, dipl.oec. Ipak, gimnazije su ocijenjene četvorkom. 'Produciramo jako dobre studente, uvijek možemo bolje, ali mislim da su današnje gimnazije u Hrvatskoj dobre škole i da dobro pripremaju buduće studente za fakultete', rekao je Drago Bagić, profesor i ravnatelj II. gimnazije.
>> Što brucoši trebaju znati: Novosti koje čekaju nove studente
>> Glavobolje zbog bolonje: 'Nećemo sve stići'
I budući brucoši koji će od rujna ponosno mahati indeksima, zadovoljni su prikupljenim znanjem. Za fakultet su spremni. 'Tijekom ove 4 godine u školi sam dobila sve što mi treba za upis na faks, ali sad treba osvježiti to znanje', rekla je Paola, maturantica II. gimnazije.
Osim slabašnog ulaganja u znanje, na kvalitetu obrazovanja utječe i manjkavost bolonjskog sustava, smatraju profesori. 'Većina sveučilišnih profesora smatra da bi se bolonjski proces mogao popraviti izmjenom nastavnih programa', rekao je Krištof.
Propusti i prednosti bolonje
I studenti potpisuju svaku riječ. Osim loše raspodjele bodova, pretrpanosti predavaonica, našli su još propusta bolonje. Ali i poneku prednost. 'Po teoriji bolonje, možete odabrati neki predmet sa filozofskog, sa akademije i tako kreirati svoj studij što je odlično', rekla je studentica Monika.
'Uveden je taj status prvostupnika čime su htjeli izbaciti što prije na tržište radnu snagu, a na tržištu rada nitko ne priznaje diplomu prvostupnika nego se mora ići još dvije godine', rekao je student Dražen. Iako profesori pokazuju na veliki potencijal sveučilišta, s ulaganjima od 0,9 posto, i dalje ćemo ostati na dnu europske ljestvice.