Svjedoci smo vala napada na Tursku. Zašto baš Turska?
Turska je meta terorističkih udara u jednom kontinuitetu još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, naravno riječ je o terorizmu Kurdske radničke stranke. Budući da Kurdi zahtijevaju samostalnost, a oni danas čine otprilike jednu petinu turskog stanovništva. Ono što se dogodilo posljednjih nekoliko godina je jedna specifična uloga Turske u bliskoistočnim procesima i ovoga je trenutka Turska suočena i sa terorizmom drugih, nedržavnih aktera, očigledno onih, prije svega, povezanih s Islamskom državom.
Čiji je ovo potpis?
Ne možemo još uvijek sa sigurnošću reći radi li se o Islamskoj državi ili eventualno o Kurdskoj radničkoj stranci i pojedinim frakcijama. Naravno, postoji mogućnost da je riječ o jednom novom fenomenu, a to su takozvane ne grupne grupacije ili pojedinci koji ne pripadaju niti jednoj organizaciji ali su ideološki vezani uz jednu ili drugu grupaciju. Meni se ipak čini, budući da Turska ima moćan obavještajni sustav, da su ove izjave premijera ipak utemeljene i da modus operandi ukazuje da je ipak riječ o islamistima.
Turska je članica NATO-a, višemilijunska jaka zemlja, kako to da ne može doskočiti teroristima?
Sve te strategije su usmjerene samo na borbu protiv sprječavanja terora, a ne za borbu protiv terorizma, uzroci tog terorizma ostaju. Ono što imamo posljednje vrijeme, definitivno je profesionalizacija terorizma kao takvog. Imamo inovativne modus operandije i ono što imamo je jednu dimenziju odlučnosti, rekao bih drskosti terorista u izvršenju tih akata. Vidimo i tu na istanbulskom aerodromu i naravno da su države uvijek, bez obzira na moć koju imaju, ipak jedan korak iza terorista i da naprosto, budući da i nema apsolutne sigurnosti, da se događaju ili promašaji ili neki profesionalni deficiti. Jednostavno, u toj organizaciji, teroristi su ispred država i nema zaštite od ovog tipa terorizma.
Turska je počela normalizirati odnose s Rusijom i Izraelom. Mislite li da ovi napadi mogu biti posljedica zatopljenja odnosa Turske i te dvije zemlje?
Ja ne bih isključio takvu mogućnost, međutim, Turska i Izrael već duži niz godina imaju specifične odnose. Tursko - ruski odnosi su se mijenjali. Točno je da su oni imali dimenziju zahlađenja pa sada zatopljenja. No, ja ipak mislim da se ovdje radi o direktnom odnosu Turske i pojedinog aktera. Radi li se o Islamskoj državi i ambivalentnoj ulozi s obzirom na situaciju i rat u Siriji ili se radi o Kurdima, to je pitanje. Ja ipak mislim da se radi o izravnom odnosu Turske države i jednom od tih aktera.
Još od terorističkih napada na Ameriku stalno se govori o jačanju sigurnosnih mjera na aerodromima, a opet teroristi uspijevaju izvesti napade. Može li se to uopće spriječiti?
Naravno da se može spriječiti, međutim to jačanje sigurnosnih mjera ne vodi apsolutnoj sigurnosti. Ovdje definitivno imamo jedan brižno ili pažljivo pripreman i organiziran teroristički akt jer su očigledno sve te sigurnosne procedure prije toga obavještajno tretirane jer su oni imali točnu informaciju o tim procedurama i što je definitivno da ovdje nemamo nikakvu zaštitu tog aerodroma i te infrastrukture, do trenutka dolaska na sam aerodrom, kada je već kasno. Očigledno imamo bitne deficite u osiguranju vanjske periferije tih strateških infrastrukturnih objekata što će definitivno države morati napraviti jer očigledno teroristi imaju takvu odlučnost, takvu drskost da ih gađaju bez imalo obzira, čak i one koji su najsigurniji objekti. Aerodrom u Istanbulu i onaj u Bruxellesu su među čuvanijim aerodromima na svijetu i ipak se dogodi to što se dogodilo. Očigledno će države morati mijenjati svoje protuterorističke procedure.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr