Više od 10 tisuća dimnjaka u gradu Zagrebu je oštećeno ili urušeno. Neki još vise i prijete životu i drugim krovovima. Marko je okrenuo sve brojeve koje se moglo dobiti da sruše dimnjake na njegovoj zgradi. Bilo je puno komplikacija pa je tražio pomoć alpinista volontera.
"Javljamo se, dođemo i pogledamo, ako možemo riješiti, riješimo, ako ne, onda je to posao za profesionalce", rekao je Igor Kranjec, alpinist volonter.
"Ljudi će se nažalost morati uglavnom snalaziti s privatnim firmama i morat će se strpjeti jer posla ima jako, jako puno", dodaje Igor.
Mala je to utjeha onima koji imaju rupe na krovu. "Statičar nam je rekao da će unutra nastati velika šteta ako padne kiša. Da će doći do poplave i daljnjeg urušavanja“, kaže Ankica Kostović, vlasnica stana.
Za razliku od Marka koji je uzeo stvar u svoje ruke, u Ankičinoj zgradi nadali su se pomoći upravitelja zgrade, koji se pojavio dan nakon potresa i to je bilo to.
"Nakon toga ga je predstavnica stanara kontaktirala mailom nekoliko puta. Tek nakon nekoliko dana kratko je odgovorio da je on doma, da ne radi i da nam trenutno ništa ne može reći jer čeka zakon. Ali i da možemo zvati neku firmu da nam to prekrije i zaštiti od kiše", dodaje Ankica.
Marko je pak dobivao samo oprečne stavove. "Jedna žena mi je rekla da ne smijem ni boraviti unutra, drugi veli da popravljamo jer je pola Zagreba već krenulo popravljati. Nitko ništa ne očekuje", kaže Marko i dodaje da su građani zbunjeni i ne znaju što bi.
Ono što hitno treba popraviti, poput rušenja dimnjaka, rupa na krovovima ili fasade koja prijeti padom može se zakrpati bez ikakvih dozvola, pa čak i u zgradama koje su zaštićeno kulturno dobro, govori nam arhitektica.
"To su hitne sanacije i te sanacije se mogu raditi bez ikakve posebne najave projekta", kaže arhitektica Iva Pigac.
No što sve jedna zgrada sa žutom ili crvenom oznakom treba popraviti, treba ustanoviti stručna osoba i to će dati smjernice kojim putem krenuti. Zato savjetuje - zovite sudske vještake inženjere građevine.
"Na temelju jednog elaborata sudskog vještaka statičara vi ćete znati u kakvom je stanju zgrada, što treba poduzeti i koliko će sanacija koštati", dodaje Pigac.
Trošak jednog takvog elaborata može se podmiriti iz pričuve. Bitno je imati ugovor i račune za radove.
S upraviteljima zgrada ili bez njih, suvlasnici zgrada sada moraju uzeti stvar u svoje ruke. Tražiti stručne procjene i sami birati najpovoljnije izvođače radova jer to je njihovo pravo. I nadati se da će grad i država sudjelovati u njihovoj muci kad jednom izglasaju zakon.
Inženjeri upozoravaju
Problema je mnogo. Danas se oštrim priopćenjem oglasila Hrvatska komora inženjera građevinarstva. O svemu smo razgovarali s Dinkom Čondićem. Inženjeri misle da su, dok se izrađuje zakon o obnovi, stavljeni u drugi plan, a oni su ti koji su, izlazeći na teren nakon potresa, sve vidjeli iz prve ruke.
Čondić kaže da su dobili oko 18.000 zahtjeva za pregled, a 8000 zgrada je pregledano. Za sada je 550 objekata označeno kao crveno.
"Iduća faza nakon ovog brzog pregleda je detaljan pregled. Tada se pristupa projektnim rješenjima i sanaciji. No za to treba jasan zakonski okvir. Prema onom što smo čuli i vidjeli, naše primjedbe nisu uvažene. S obzirom na ono što se dogodilo, a može nam se dogoditi opet, čak i jače, smatramo da je pod hitno potrebno ojačati potresnu otpornost, naročito javnih zgrada, bolnica, škola, vrtića. Zatim svih ostalih zgrada", kaže Čondić.
This browser does not support the video element.
"Naša struka želi istaknuti da je sigurnost na prvome mjestu. Zgradi treba ojačati potresnu otpornost. Ne želimo da se zakon svede na sanaciju ili krpanje. Želimo gledati korak dalje, da se ojačaju postojeće zgrade javnog dobra i zgrade javne nabave", dodaje Čondić.
Objašnjava da brzi pregledi zgrada trebali biti gotovi do kraja travnja. To je prva faza.
"Druga faza, detaljni pregledi, trebali bi biti završeni do kraja svibnja. Zatim slijede projektiranje i sanacija. Za to treba jasan zakonski okvir u kojem će građevinska struka djelovati, uz podršku ostalih struka, arhitekata, strojara, povjesničara, konzervatora i itd. Mi za to imamo znanje, podršku Građevinskog fakulteta. Obavite to kako treba za buduće generacije", zaključio je Dinko Čondić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr