Satovi su u ovoj zagrebačkoj obitelji od 1947. Posao je krenuo od djeda, došao do unuka Dalibora. Najpoznatiji zagrebački urar zadužen je i za gradske satove, a imaju i posla iz cijele Hrvatske.
"Možemo proizvesti sami dijelove, tako da i ako fali neki dio mi sami proizvedemo. I toranjske i javne satove baš sami mehanizme radimo, tako da nam to nije problem što je inače najveći problem za stare satove", kaže urar Dalibor Lebarović.
Za urare je došlo pet do 12 - obrt je to koji izumire posvuda, pa tako i u Zagrebu. U taj smjer obrtničke škole nije se upisao nitko.
"To se zanimanje gasi, jedan dio kolega ode u penziju i jednostavno se radione zatvaraju. Problem je što su današnji satovi vrlo jeftini i jedino što se može popravljati jesu stari satovi, koji imaju sentimentalnu vrijednost", kaže Lebarović.
Na tržištu praktički više nema ni krznara. Ovaj zagrebački obiteljski obrt posluje već 70 godina. Prije je konkurencija bila na svakom koraku, a danas ih je ostalo četvero, kaže krznar Gordan Dvoravić. "U vrijeme kada je Zagreb bio pet puta manji, kad je bio od Ksavera do kolodvora i od Črnomerca do Maksimira, tada je bilo 47 krznarija."
Industrijalizacijom su ovakvi obrti počeli propadati, a krzno je gubilo na vrijednosti pa se danas snalaze drugačije. "Mi prekrojimo, krzneni predmet nekakav, napravimo 90 posto novi. Dodamo materijal, izbacimo što ne valja, ako ništa drugo onda od kaputa napravimo dekicu", kaže Dvoravić.
U školama se više ne izučavaju ni ljevači, kovači, kemijski čistači. Zbog nezainteresiranosti za obrtnička zanimanja imamo sve manje mesara, vodoinstalatera, keramičara.
"Dobre su plaće sad i ovdje, ali nažalost mi nemamo u rezervi obrtnika. Sad treba čekati godinu, dvije, tri, dok stasa generacija, ova koja je otišla ne želi se vratiti", kaže Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole iz Zagreba.
A ono što gura one koji na životu održavaju obrte na izmaku jest ljubav prema poslu.
"Čovjeka dosta veseli kad popravi nešto što je bilo 100 godina pokvareno i kad to ide dalje tik-tak. Ima to svoju čar i čovjek nađe svoje zadovoljstvo, samo… na kraju mjeseca dođu uplatnice", ističe Lebarović. "To nije posao koji se može naučiti za dvije, tri godine. To je ustvari cjeloživotna edukacija", dodaje Dvoravić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr