Rođen je 4. travnja 1949. u Kranju. Iza njega ostaje više od 700 problemskih izložbi, akcija, performanasa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava. Njegovo ime nalazi se u više enciklopedija i leksikona kao i u svjetskim pojmovnicima.
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1968. godine, a prije pet godina ta mu je strukovna udruga dodijelila nagradu za životno djelo.
Umjetnički je rad započeo 1968. u Splitu gdje naukuje kod Ante Kaštelančića i Božidara Jelinića do 1976. nakon čega djeluje i radi u Zagrebu. Naukuje kod Dimitrija Baščićevića – Mangelosa, Radoslava Putara, Darka Schneidera, Haralda Szeemanna, Branka Fučića, Bogdana Bogdanovića, Mladena Pejakovića. Povremeno radi i živi u inozemstvu.
Družio se i s priznatim umjetnicima Josephom Beuysom, Johnom Cageom, Nam June Paikom i drugima.
Vladimir Dodig Trokut, kako je izvijestio HDLU, lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija.
Šezdesetih se godina bavio signalističkom, letrističkom i objekt-poezijom, a od 1968. godine kreće iz šamanizma u umjetnost, a iz umjetnosti u anti-muzeologiju.
Deklarira se anarholiberalom i orfeistom, bavi se objektivnom umjetnošću. Začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti.
Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej... U svojim zbirkama čuva 500.000 artefakata. Godine 1991. zbirka Anti-muzeja zaštićeni je spomenik kulture darovan u cjelini hrvatskoj državi, a 2012. godine data je na upravu Vijeću Europe.
Vrijeme i mjesto ispraćaja Vladimira Dodiga Trokuta bit će naknadno objavljeno, doznaje se iz HDLU-a. (Hina)