Rezultati poslovanja javnih poduzeća nisu loši, zapravo nisu bili nikad bolji, rekao je premijer Zoran Milanović na današnjoj Vladinoj konferenciji o poslovanju trgovačkih društava u državnom portfelju.
"Ovo sada nije loše, dobro je", rekao je Milanović te dodao da u zadnjih 20 godina nije bilo bolje, premda, kako je ustvrdio, ni danas nije sjajno. Javna poduzeća se mijenjaju i sve su manje poligon za rođačko zbrinjavanje, ustvrdio je Milanović.
Svima koji njegovu Vladu i stranku optužuju da uhljebljuje svoje ljude, poručio je: "Dajte spiskove ljudi koje mi zapošljavamo!"
Govoreći o poziciji države u upravljanju javnim poduzećima, istaknuo je njezinu ambivalentnu ulogu – s jedne strane ona se, kako je rekao, mora ponašati kao racionalni vlasnik koji smanjuje troškove i broj zaposlenih, a s druge, mora voditi računa o širim društvenim implikacijama svojih poteza.
Premijer je upravama javnih poduzeća, uz napomenu da je njihovih radom i rezultatima uglavnom zadovoljan, poručio da se u financiranju svojih investicijskih projekata ubuduće moraju što više oslanjati na europske fondove.
Primarni hrvatski interes kao članice EU-a je uzeti što više novca iz europskih fondova, kaže Milanović. Štoviše, istaknuo je da je svaka kuna koja se za te namjene uzme poreznim obveznicima, a mogla se uzeti iz EU fondova, zapravo ukradena iz njihova džepa.
"To je naš interes, ako se mora, treba biti i sebičan i gledati svoj interes, poput bankara", kaže Milanović te usput kritizira bankare da ih nije briga za opterećenost srednjeg sloja kreditima, zbog čega je on dugoročno izgubljen za ozbiljniju potrošnju.
Prema Milanovićevu mišljenju, visoka zaduženost građana veći je problem od visokog javnog duga.
Premijer umiruje: 'Javni dug pod kontrolom, smiruje se i deficit'
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoh razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je bruto dobit 47 javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države, lani iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. godine kada je iznosila 587 milijuna kuna.
Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 1,1 milijardu kuna.
Ukupne su investicije javnih poduzeća u 2014., po Grčićevim riječima, iznosile 8,4 milijarde kuna. One su, kaže Grčić, uglavnom realizirane iz kredita, uz garanciju države te upozorava da će ubuduće prostor za državne garancije biti sve manji. Stoga je, poput premijera, pozvao javna poduzeća da u što većoj mjeri koriste sredstva iz fondova EU-a.
I prema njegovoj ocjeni, javna poduzeća učinila su pozitivne pomake u poslovanju i restrukturiranju, a problem ostaje njihov visok dug koji je koncentriran u nekoliko poduzeća kao što su HAC, ARZ, Hrvatske ceste i HŽ.
Ukupan dug javnih poduzeća je, kaže Grčić, nešto veći od 66 milijardi kuna od čega 45 milijardi kuna na spomenuta poduzeća. Vladin cilj je, dodaje, osposobiti ta poduzeća za preuzimanje servisiranja dugova.
Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a.
Govoreći o najnovijim podacima o proračunskom manjku, Grčić je kazao da je manjak proračuna središnje države 12,5 milijardi kuna, dok podatak 18,8 milijardi obuhvaća sve druge dijelove javnog sektora, lokalnu samoupravu te da EK kao strukturnu mjeru nije priznala prebacivanje 3 milijarde kuna iz 2. u prvi mirovinski stup. Pored toga, u javni dug ušla su protestirana državna jamstva za zajam HŽ Cargu i sredstva javno-privatnog partnerstva za izgradnju Zračne luke Zagreb, rekao je.
Grčić tvrdi da bi deficit bio veći za 15 do 18 milijardi kuna ukupno u tri godine, da su izostale Vladine mjere. On drži da stanje javnih financija nije dramatično i da neće biti sankcija. (N.C./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook