Nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković dao je izjavu za medije.
Plenković se najprije osvrnuo na izbor preostalih kandidata za Ustavni i Vrhovni sud.
Izbor za Ustavni i Vrhovni sud
"Scenarij je sljedeći - Hrvatski sabor je prošlog tjedna prihvatio tri imena od njih trinaest, čini mi se, kandidata koliko ih je bilo, koji će biti raspravljeni na plenarnoj sjednici u srijedu. Istodobno čujemo da je sazvan Odbor za pravosuđe na kojem je na dnevnom redu izbor kandidata za predsjednika, odnosno predsjednicu Vrhovnoga suda. Stav HDZ-a i parlamentarne većine još od prošlog tjedna je da ćemo na Odboru za pravosuđe podržati sve troje kandidata na Odboru za pravosuđe", rekao je.
Dodao je da će Odbor za pravosuđe, ako bude kvoruma i ako sve bude kako je predviđeno, u srijedu "de facto proslijediti predsjedniku Republike imena kandidata", s obzirom na to da je predsjednik po Ustavu nadležan predlagatelj predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda.
Premijer je poručio da se time šalje nekoliko poruka. Podsjetio je da se, kako je rekao, gotovo deset mjeseci nakon objave natječaja za kandidate za Ustavni sud pokušavalo u razgovorima s oporbom doći do rješenja prihvatljivog za popunu Ustavnog suda.
"Pokušavali smo, vodili su se razgovori, bilo je očito da oporba oteže s tim izborom jer su imali u svom narativu onu čuvenu rečenicu: 'Više vrijedi jedan sudac Ustavnog suda nego 100 ili 200 sudaca Vrhovnog suda'", rekao je Plenković.
Ocijenio je da takav pristup pokazuje kako je oporba imala određene rezerve prema tome da Hrvatski sabor, kako je rekao, ispuni svoju dužnost i izabere preostala tri suca Ustavnog suda.
Plenković je podsjetio da je Vlada u siječnju poručila kako želi da se riješe i izbori za Ustavni sud i izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Time se, tvrdi, otvorila rasprava i došlo do određenog napretka u razgovorima.
Potom se osvrnuo i na prekid pregovora s oporbom, koji je povezao s dočekom hrvatskih rukometaša. "Kad je Vlada organizirala doček brončanih hrvatskih rukometaša, predstavnici oporbe su se, zamislite razloga, valjda naljutili što je 70.000 ljudi došlo dočekati brončane rukometaše i povukli se iz razgovora", rekao je Plenković.
Iz razgovora su, naveo je, proizašla tri imena. Među njima su bili Željko Pajalić i Mladen Sučević, dok je treći kandidat u međuvremenu zamijenjen kandidatom Goranom Selancem, koji je proteklih godina bio sudac Ustavnog suda, a na kojem je inzistirala oporba.
Plenković je poručio da su ta tri kandidata, prema njegovu mišljenju, stručna i prihvatljiva i parlamentarnoj većini i najvećem dijelu oporbe. "Ta tri imena, po svemu što bi trebalo biti normalno, prirodno, logično - trebala bi biti prihvatljiva svima u Hrvatskom saboru", rekao je.
Dodao je da je parlamentarna većina odlučila ubrzati proceduru jer je trojici ranijih sudaca Ustavnog suda mandat istekao 12. travnja, uključujući i produljeni mandat od šest mjeseci.
"Odlučili smo dati jedan impuls, jednu pozitivnu inicijativu i da se javnost uvjeri u to da je ovo troje kandidata po svojim kvalifikacijama zasigurno stručno, nepristrano, neovisno, profesionalno, s iskustvom, zrelo da obavljaju dužnosti sudaca Ustavnoga suda", poručio je premijer. Zaključio je da, prema njegovu mišljenju, oporba nema ozbiljnih primjedbi na predložene kandidate.
"Kada gledate reakcije oporbe, nema primjedbi. Nema ni jedne zamjerke ni za dugogodišnjeg suca Vrhovnog suda gospodina Pajalića, nema ni jedne zamjerke za odvjetnika gospodina Sučevića", rekao je Plenković.
Dodao je da će se vidjeti kako će se oporba ponašati kada ta tema dođe na glasovanje u Hrvatskom saboru. Ponovio je da kandidati nisu predloženi zato što ih je, kako kaže, HDZ na to poticao, nego na temelju kandidatura i intervjua pred Odborom za Ustav.
"Stoga se nadamo da će prevladati razum kod kolega iz oporbe. Ukoliko razum ne prevlada, a i to je moguće, onda može doći do neizbora ovih kandidata", poručio je premijer. U tom slučaju, dodao je, cijeli bi se postupak otegnuo jer bi se morao raspisati novi poziv za popunjavanje Ustavnog suda. Plenković je rekao da je parlamentarna većina oporbu čekala do travnja, a kada, kako tvrdi, ni tada nije bilo napretka, pokrenula je inicijativu "u dobroj vjeri i s odličnim kandidatima".
Glasovanje o kandidatima, rekao je, bit će kada predsjednik Sabora procijeni da je to primjereno.
Na pitanje rade li na tome da osiguraju dovoljan broj ruku za glasovanje, premijer je rekao da treba učiniti sve kako se, kako tvrdi, "nerazuman i neargumentiran cilj oporbe" da paralizira Ustavni sud ne bi ostvario.
Govoreći o povezanosti izbora ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je rekao da je namjera parlamentarne većine da se popune tri mjesta u Ustavnom sudu i da se izabere čelna osoba Vrhovnog suda. "To je naša namjera i naša inicijativa - konstruktivna, ona je jedan impuls za rješenje", rekao je.
Samit inicijative tri mora
Plenković se zatim osvrnuo na Samit inicijative triju mora, koji se održava u Dubrovniku.
"Ja imam čast biti domaćin tog samita. To je inače samit na kojem mahom sudjeluju predsjednici republika i to bez izvršnih ovlasti, no kako se Milanović još prije punih šest-sedam godina izuzeo od sudjelovanja na samitima ove inicijative, odnosno uopće njegove participacije u ovoj inicijativi, mi smo preuzeli tu odgovornost kao Vlada i organiziramo ovaj samit u Dubrovniku", rekao je.
Premijer je istaknuo da će se uz samit održati i gospodarski forum, na koji se, prema njegovim riječima, prijavilo više od 1500 gospodarstvenika. Sudjelovat će predstavnici zemalja uključenih u inicijativu, ali i brojnih drugih država.
"Naročito je posebno snažna američka delegacija, dolazi Chris Wright, ministar za energiju koji je itekako važan partner za Hrvatsku, zajedno s brojnim izaslanstvima", rekao je Plenković.
Najavio je i potpisivanje niza bilateralnih i trilateralnih sporazuma i izjava. Posebno je istaknuo dolazak ukrajinske premijerke Julije Sviridenko.
"Posebno mi je drago da nakon mog razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Cipru sutra možemo ugostiti i ukrajinsku premijerku Juliju Sviridenko, što govori o značaju i interesu i onih zemalja koje formalno nisu članice ove inicijative da budu nazočne", rekao je.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o neformalnom sastanku na Cipru, na kojem su ključne teme bile situacija na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, energetska kriza i višegodišnji financijski okvir.
Zakon o PDV-u
Govorio je i o izmjenama Zakona o PDV-u, koji je u saborskoj proceduri. Cilj je, rekao je, omogućiti Vladi da u slučaju daljnje eskalacije energetske krize i značajnog rasta cijena energenata može smanjiti stopu PDV-a na energente na koje se primjenjuju trošarine.
Plenković se osvrnuo i na kritike oporbe vezane uz izmjene Zakona o PDV-u, odnosno tvrdnje da nije jasno kada bi se mjere aktivirale te da bi Vlada uredbama oslabila ulogu Hrvatskog sabora.
"Pa sve je to objašnjeno u prijedlogu zakona, vrlo je argumentirano obrazloženje. To je strogo ograničeno, nema nikakve namjere Vlade da ulazi u nadležnosti Hrvatskog sabora kad je riječ o određivanju normalnih stopa PDV-a", rekao je Plenković.
Podsjetio je da Hrvatska ima opću stopu PDV-a od 25 posto, snižene stope od 13 i pet posto, a za određene proizvode i nultu stopu kao posebnu iznimku. U ovom slučaju, objasnio je, riječ je o mogućnosti koja postoji sukladno pravnoj stečevini Europske unije.
Kao primjer mogućih izvanrednih okolnosti naveo je daljnju eskalaciju energetske krize i moguće probleme s prolaskom nafte i kerozina kroz Hormuški tjesnac.
Na pitanje ima li odgovora Europske komisije na zahtjev za smanjenje trošarina, Plenković je rekao da se razgovori još vode. "Ministarstvo financija vodi razgovore s nadležnom Općom upravom Europske komisije za oporezivanje i za carinsku uniju", rekao je. Dodao je da procedura nije jednostavna ni automatska.
Dojave o bombama
Premijer se potom osvrnuo i na nove dojave o bombama. Rekao je da je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović o tome već govorio te istaknuo da se država i nadležne institucije ponašaju ozbiljno.
"Policija i druge nadležne službe nastoje identificirati, što svojim djelovanjem, što u suradnji s partnerskim službama, tko stoji iza toga, odakle to stiže i tako dalje", rekao je Plenković.
Ocijenio je da je riječ o kontinuiranom pokušaju unošenja nemira u javnost. "Mi se ponašamo na odgovoran način. Dakle, nemamo mi sad luksuz ne provjeriti o čemu se radi", rekao je. Dodao je da dosadašnje dojave, prema informacijama koje ima, nisu upućivale na stvarnu opasnost.
Na pitanje osjeća li i sam zabrinutost, s obzirom na to da dojave unose nemir među roditelje, rekao je da se slična situacija dogodila i u školi koju pohađaju njegova djeca. "Ne ponašamo se mi opušteno, niti tome pristupamo olako. Pristupimo onako kako treba. Je li to prijetnja školi, bolnici ili političkoj stranci, procedura je identična", poručio je.
Dodao je da je bilo više od stotinu dojava, no nije mogao potvrditi jesu li u posljednje vrijeme dojave zaprimala i ministarstva.