Knjiga ima više od 400 stranica, mnoge faksimile, dokumente i fotografije. Njezina posebna vrijednost, kako je rekao ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković, jest u podacima koje je pisac prikupljao iz moskovskih i beogradskih arhiva, gdje su i osobni dosjei, partijsko gradivo ili dokumenti represivnih tijela. Simić se kao majstor deskriptivne povjesnice, kako je napomenuo, potrudio popuniti neke od najvažnijih i najproturječnijih praznina u Titovu životopisu, poput onih koje se odnose na partijske čistke 1930-ih, vođenja građanskoga rata, raspaljivanja revolucionarnih strasti i masovnih represalija u poraću (bleiburška tragedija), obračuna s neistomišljenicima (slučaj Hebrang) itd.
'Demitologizacija Titove osobe'
Matković knjigu vidi kao dokumentarni prilog za demitologizaciju Titove osobe i njegovo trajno smještanje u povijest, ali i kao priliku za raščišćavanje spornih pitanja koja nas opterećuju. Zvonimir Despot rekao je kako knjiga baca novo svjetlo na pitanje tko je bio Tito, kojega do danas nitko nije sustavno istraživao pa se mnogi podaci uzimaju ‘zdravo za gotovo’. Vrijednost knjige vidi u tome što ona rekonstruira Titov partijski uspon, posebno ‘moskovske godine’, koje su ključne za razumijevanje titoizma i Tita, koji je sazrijevao pod Staljinovom paskom.
Knjiga govori i o tome kako je preko mrtvih drugova zasjeo na čelo KPJ te o nizu enigmi, nedosljednosti i nepoznanica. ‘Njegova nacija nije bila jugoslavenska, hrvatska ili slovenska, nacija mu je bila ambicija, a on je bio ono što je u danom trenutku trebalo’, rekao je Despot, parafrazirajući kraj knjige na kojemu je pisac pokušao odgovoriti tko je bio Tito.
Pogovor knjige napisao je redatelj Antun Vrdoljak, koji upravo snima dokumentarno-igrani film o Titu. On se na predstavljanju prisjetio nekih susreta s Titom i zaključio da je pravo čudo kako je uspio izraditi mit o sebi. Podupro je izlazak knjige, jer drži da je njegova povijest bila falsificirana. Pero Simić, autor nekoliko knjiga o Titu, rekao je da su u pisanju knjige svi putovi vodili u moskovske arhive, gdje je bio 1990., u politički turbulentno vrijeme. Dokumenti iz Titova tajnog dosjea čuvali su se u Staljivu arhivu, rekao je Simić i dodao da je istina o Titu dobitak za sve.