Bez simptoma

Alarmantni rezultati: Kod svake druge osobe otkriven polip za koji nisu znali, nema upozorenja

Pacijent i liječnik, ilustracija Foto: Getty Images
Provedena velika preventivna akcija za sprječavanje opasne bolesti.

Svaki drugi pacijent imao je polip za koji nije znao, pokazala je velika akcija prevencije raka debelog crijeva.

"Gotovo 2500 osoba prijavilo se na akciju besplatnih preventivnih kolonoskopija u anesteziji. Od 19 odabranih za pregled kao dio najrizičnije skupine za razvoj bolesti, svaka druga osoba imala je polip za koji nije znala. Takva promjena, bez simptoma i bez upozorenja, s vremenom može postati zloćudna. Budući da rak debelog crijeva ne čeka i ne daje znakove dok nije kasno, ovu bolest zovemo bolešću propuštene prilike. Apeliram na sve građane da tu priliku ne propuste", dr. sc. Božo Radić, gastroenterolog, medicinski ravnatelj Poliklinike Amruševa.

Gastroenterolog Božo Radić, medicinski ravnatelj Poliklinike Amruševa Foto:Poliklinika Amruševa

Velika preventivna akcija provedena povodom mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva pokazala je koliko su pravovremeni pregledi ključni za sprječavanje ove bolesti.

Od odabranih 19 najrizičnijih osoba, tek je jedna prethodno bila na kolonoskopiji, i to prije više od deset godina. Među 53% pacijenata kojima su pronađeni polipi, niti jedan od desetero nije osjećao simptome. U pritajenosti leži najveća zamka raka debelog crijeva: njegovi indikatori otkrivaju se isključivo preventivnim pregledom, kolonoskopijom. Svi polipi uklonjeni su u istom zahvatu, a uzorci su poslani na analizu. Preglede u anesteziji provodila su tri tima gastroenterologa, anesteziologa i endoskopskih tehničara u subotu u Poliklinici Amruševa.

Rezultati preventivnih kolonoskopija Foto:Poliklinika Amruševa

Značajan odaziv na akciju, s prikupljenim rezultatima, ukazuje na nužnost povećanja ulaganja u prevenciju ove bolesti i edukaciju pacijenata. U samo osam dana, pristiglo je 125 prijava po jednoj otvorenoj poziciji. Preko dvije trećine prijavljenih nikad nije obavilo kolonoskopiju (68%), a njih 900 iz te skupine u dobi je u kojoj se preporučuju redoviti preventivni pregledi. U posebno rizičnoj dobi iznad 50 godina, čak 63% osoba se nikada nije odazvalo na pregled.

Čak i uz jasne genetske predispozicije te preporuke liječnika, pregledi se često odgađaju. Preko polovice prijavljenih navodi pozitivnu obiteljsku anamnezu, što znači da u obitelji imaju slučajeve raka debelog crijeva ili polipa. Usprkos značajnijem riziku, među njima, čak 848 osoba nikada nije obavilo kolonoskopiju. Najkritičniju skupinu čini 431 osoba koja istovremeno ima više od 50 godina, pozitivnu obiteljsku anamnezu i nikada nije napravila pregled.

Podaci pokazuju da je problem odgađanja preventivnih pregleda jednako rasprostranjen diljem Hrvatske. Razlika između Zagreba, gdje 67,5% prijavitelja nikada nije imalo kolonoskopiju, i ostatka Hrvatske (69%) statistički je zanemariva. Petina prijavitelja smatra se osobom koja odgađa preventivu, dok gotovo dvije trećine (60%) glavnom preprekom smatraju čekanje na termin. Kao razloge odgađanja pregleda više od 500 osoba spominje bol, oko 150 anesteziju, a gotovo 150 izravno navodi strah.

"Pacijenti kontinuirano otkrivaju da su strah od boli i anestezije najčešći razlozi odgađanja kolonoskopije. Današnja anestezija provodi se prema visokim sigurnosnim standardima, uz kontinuirani nadzor vitalnih funkcija. Umjesto stresa, pregled prolazi u snu. Kolonoskopija je tako bezbolna, sigurna i s brzim oporavkom", istaknula je dr. med. Vanja Vončina, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.

Hrvatska je i dalje među zemljama Europske unije s visokom stopom smrtnosti od raka debelog crijeva. Procjenjuje se da se svaki dan kod oko deset osoba dijagnosticira ova bolest što karcinom debelog crijeva čini najčešće dijagnosticiranim karcinomom u Hrvatskoj. Oko šest oboljelih dnevno izgubi život. No, ako se bolest razvije, ali se otkrije u ranoj, lokaliziranoj fazi, mogućnost izlječenja i preživljavanja veća je od 90%. Stručnjaci zato pozivaju članove obitelji da međusobno razgovaraju o zdravlju i potiču jedni druge na preventivne preglede, osobito kada je riječ o roditeljima i starijim članovima obitelji.