Evo odluke iz Europskog parlamenta koja izravno utječe na svakodnevni život: do konca sljedeće godine ukida se roaming na području EU-a. Jedan od onih troškova koje najteže gutamo i najteže kontroliramo. Ukidanje je logično jer namet na korištenje mobitela u drugoj zemlji zapravo ruši ideju ujedinjene Europe. Europska komisija omogućit će nam kao pojedincima ugodne uštede, a kolektivno od hrvatske Vlade uštede zahtijeva. Proračunski deficit mora se još smanjiti, vladajući bi ga novim rebalansom proračuna trebali skresati za više od milijardu kuna. Opet štednja i ukidanje i rezanje.
Toga je već puna kapa ne samo nama, nego i građanima „stare Europe". Briselski prosvjedi sindikata protiv politike štednje završili su teškim sukobom prosvjednika i policije. "Europske liberalne politike nas ubijaju i ne želimo ih. Šaljemo jasnu poruku našim političkim prijateljima: politiku treba mijenjati. Temelj Europe nije kapitalizam, nego socijala“, poručuju sindikalisti.
A naš premijer se, od afera svojih stranačkih kolega, jedva stigne baviti štednjom. Slučaj Sabo vuče se mjesecima, a sad je policija, uz opužbe za višemilijunske pronevjere, pokupila visokopozicioniranu SDP-ovku i sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel. I tu su se SDP-ovci suočili s fenomenom kako je lako brojati greške drugima, a nezgodno kad vaše kolege optuže za akrobacije s proračunskim novcem. 'Ne znam, ostanimo kod ovog što je rekao premijer', rekla je Milanka Opačić.
A predsjednik stranke je rekao svašta. On kolegama za sada vjeruje, ali će još vidjeti. Sve bi nešto fino i u rukavicama. Kao da ne vidi i ne shvaća da mu popularnost stranke opada, što nije nelogično kad si na vlasti, a razni Sabe i Merzeli dođu mu kao superbrzi katalizator. I vjerojatno se osjeća malo posramljeno kada vidi što mu radi Željko Sabo.
Dok ga premijer načelno brani, ovaj brlja na sve strane: nagodit će se i priznati krivnju, pa neće, pa ne dođe na ročište gdje bi trebao dokazati da je čist jer je kao bolestan, a dopusti da ga u isto vrijeme snime u javnosti i to u službenom automobilu. Toliko diletantizma bilo je i Milanoviću previše. 'Ako se pokaže da su krivi, zažalit će što su ušli u SDP', poručuje Opačić.
Vladu sve više iscrpljuje vođenje države metodom pokušaja i pogrešaka. Luksuzne automobile za sebe kupili, pa ih dali policiji, ali će ih i dalje plaćati. Novac za aktivne mjere zapošljavanja stopirali, pa ga nakon općih kritika preko noći pronašli. A ima toga još: koliko je energije potrošeno na uvođenje smjenskog rada u bolnicama, pa je i to naposljetku ukinuto. I tko bi imao vremena rješavati naslijeđene probleme kada tjedno stvori barem jedan novi na koji se onda spotiče?
I nakon svih reformi, u Hrvatskoj i dalje postoji 185 raznoraznih agencija, instituta, zavoda i fondova u kojima su nerijetko plaće čelnika veće od ministarskih. Sve te agencije, a ministarstva gospodarstva i poljoprivrede imaju ih zajedno 15, ne mogu proizvesti jasno DA ili NE za projekt uzgajanja industrijske konoplje. Danski investitori bi htjeli, seljaci bi htjeli, samo mjerodavni nikako da se dogovore može li se industrijska konoplja zloupotrijebiti? A plaća svejedno ide.
No, zato država efikasnost pokazuje kad siromašnoj baki Veri zbog previše doniranih sredstava ekspresno ukida socijalnu pomoć. Sve je po zakonu, tu nema spora, ali kako smo baš na baki našli glumiti Švicarsku?
Opet bogat sudski tjedan. Srbija i Hrvatska završno o međusobnim tužbama za genocid. Povremeno je nalikovalo suđenju za silovanje, gdje žrtva, slušajući argumentaciju srbijanske strane, još jednom proživljava svoju bol i patnju. Suprotna strana čak traži ukidanje Dana domovinske zahvalnosti, što je na sudu dopušteno, ali je debelo ispod granice dobrog ukusa. ''Utvrđeno je da su u Oluji hrvatske snage gađale legitimne vojni ciljeve u dobroj vjeri i da su topnički napadi bili zakoniti. Kako nešto što je zakonito može imati genocidnu namjeru? U povijesti još nije utvrđeno da je genocid počinjen zakonitim sredstvima!", kaže Phillipe Sands, iz hrvatskog pravnog tima.
Prema prognozama UN-a posljedice globalnog zatopljenja bit će velike i teške. U Čileu, u potresima pogođenim dijelovima, takva je i sadašnjost. Globalno, predviđa se još više požara, suše i slabijih poljoprivrednih uroda. Svijet prebrzo crpi i troši svoje resurse. Mi bismo malo dali u najam buduća jadranska naftna nalazišta, zanimanje divova naftne industrije je veliko. Ali odmah su se pobunili Slovenci i Crnogorci. Iza uvijenih prigovora krije se jednostavno objašnjenje: zamirisali su petrodolari, svatko bi htio svoju krišku kolača.
A kako bi trebali funkcionirati dobrosusjedski odnosi, pokazuje primjer iz Dalmacije. Nije išlo lagano, ali gradovi Splitsko-dalmatinske županije dogovorili su se da će ciklički preuzimati makarsko smeće, sve dok se ne pronađe trajno rješenje. Jer smeće je smrt za turizam, a od turizma u tom kraju posredno ili izravno žive svi. I lijepo je da smo to na vrijeme shvatili... (Željko Vela)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook