„Ta izjava, odnosno zahtjevi Srba u Hrvatskoj izazvali su u javnosti poprilično veliko zanimanje, a neki zahtjevi u njoj su protumačeni na jedan pogrešan način i tretirani kao nešto čime Srbi u Hrvatskoj žele izazivati političke tenzije i među političkom elitom i javnosti. Držim da su politički predstavnici Srba u Hrvatskoj trebali na vrijeme upoznati javnost kako ne bi došlo do krivih tumačenja, mislim da je gospodin (Milorad) Pupovac trebao pojasniti o čemu se radi i, da je sve objašnjeno kako treba, ne bi ni došlo do zabuna,“ kazao je Bajalica na konferenciji za novinare u Šibeniku.
Bajalica se osvrnuo na zahtjeve iz 12. točke Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj usvojene na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća održanoj 13. veljače, u kojoj se traži status manjinskih samouprava za Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina.
"Ispada da Srbi traže državu u državi"
„Ispada na prvi pogled da Srbi traže nova prekrajanja na lokalnom i regionalnom nivou i da traže 'državu u državi', kako su to neki protumačili. Međutim, to nije tako i moj cilj je hrvatskoj javnosti i onima koji su to pogrešno interpretirali pojasniti o čemu se radi. Srpsko narodno vijeće ima status udruge kao krovna organizacija Srba u Hrvatskoj, mi u srpskoj zajednici mislimo da bi takva institucija trebala dobiti veći pravni status i da time ne bi narušili ni Ustav ni Zakon o pravima nacionalnih manjina već bi ga poboljšali. Neki analitičari govore da bi došlo do nove jedinice teritorijalne organizacije, ali to nije točno, " rekao je.
Ne radi se o mijenjanju regionalnog ustroja kada su u pitanje općine i županije jer Zajedničko vijeće općina bi s pravnim izmjenama i poboljšanjima dobilo mogućnost da direktnije odlučuje o svim pravim Srba na tom teritoriju kao manjinske zajednice, a sve sukladno Ustavu i zakonu, ništa protiv toga i poviše toga, ništa se tu ne mijenja, istaknuo je Bajalica.
"SNV mora imati jaču snagu nego udruga, ali ne radi se o državi u državi"
Na novinarsko pitanje u što bi po njemu SNV trebalo prerasti da bi imalo jači pravni status, Bajalica je rekao: „Sadašnji status ne zadovoljava nas Srbe u Hrvatskoj i mislim da postoji nekoliko pravnih mogućnosti koje bi se mogle sagledati, ali SNV mora imati jaču snagu nego udruga."
Bajalica je odgovorio i na pitanje što što priječi općine da i sad surađuju i usuglase odluke u okviru postojećih ovlasti i očekuje li da na Zajedničko vijeće općina prijeđu ovlasti s države, odnosno da bude u povlaštenom položaju u odnosu na druge općine.
„Što se tiče Zajedničkog vijeća općina, sve što bi se radilo, radilo bi se u skladu s Ustavom i zakonom. Imale bi iste ovlasti kao sve druge općine. Želimo rasteretiti državu od nečega što stvara dodatni zamor, jer ponavljam smatram da institucije znaju biti usporene kad je riječ o manjinskim pravima Srba. To bi bio oblik ustroja koji bi omogućio veću pravnu decentralizaciju," rekao je i dodao da Srbi nisu zadovoljni učinjenim kad je riječ o osnovnoj infrastrukturi, zapošljavanju Srba u državne i javne institucije i drugim pitanjima.
"Ne radi se o novoj teritorijalnoj raspodjeli"
Ponovio je da se ne radi o novoj teritorijalnoj raspodjeli. "Riječ je o promjeni u sklopu sadašnjeg teritorijalnog ustroja i Zajedničko vijeće općina kroz naše zahtjeve ne ni dobilo puno veće ovlasti, već mogućnost da direktnije i brže utječu na provođenje politika sukladnih zakonu o nacionalnim manjinama i ne bi trebali trošiti vrijeme drugim institucijama, koje su usporene po tom pitanju. Riječ je o velikom pomaku za ljude čiji život ovisi o brzini donošenja inicijativa i bavili bi se samo pitanjima važnima za ljude koji tu žive na lokalnom nivou, ne radi se o državi u državi,“ zaključio je Bajalica.
Na pitanje misli li da će vlast imati sluha za zahtjeve o manjinskim samoupravama za SNV i Zajedničko vijeće općina, Bajalica kaže da je optimističan po tom pitanju.
U utorak, 20. veljače Srpsko narodno vijeće (SNV) i Zajedničko vijeće općina (ZVO) izrazili su "ozbiljnu zabrinutost" zbog negativne javne kampanje koju su protiv njih poveli pojedini predstavnici medija i političkih stranaka. "U toj su kampanji na osnovi površnog i pogrešnog čitanja pojedinih dijelova Izjave s 3. Velike skupštine SNV-a, zahtjevu za rješavanje statusa SNV i ZVO pripisane namjere koje nitko i nikad u njihovo ime nije tražio", istaknuli su u izjavi za javnost. Traženo je da se provedu odluka Vlade iz 1998. i zaključak Hrvatskog sabora iz 2010., te program sadašnje Vlade, koji u točki 10.3. predviđa način reguliranja statusa SNV-a i drugih manjinskih vijeća u Hrvatskoj, stoji u toj izjavi. (Hina)