Istaknula je kako je bitno da se krenulo u proces naučenih lekcija i da se u ovoj godini vidi rezultat te da se, nakon analize prošlogodišnje sezone, sve ono što je napravljeno može svrstati u tri glavne kategorije koje su iznimno bitne.
„Mislim da je najbitnija preventiva i to ne samo izviđanje i motrenje već i edukacija građana i njihova pravovremena reakcija, te rad s medijima. Drugo što je bitno je reakcija, a nakon toga opet proces naučenih lekcija, te njegova primjena i potpuna provedba. Mislim da nakon ove protupožarne sezone možemo usporediti sve što je učinjeno drugačije 2017. u odnosu na 2018. godinu, kao i gdje se trebamo više usredotočiti da bi još poboljšali sustav”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Dalje je rekla kako je proces razmatranja i analize 2017. godine doveo i do toga da danas imamo udružene napore svih državnih tijela, javnih ustanova, gospodarskih subjekata, civilnog sektora i medija u izgradnji sustava. Istaknula je da jedinice lokalne samouprave moraju imati koordinaciju s građanima i raditi na boljem održavanju površina, jer je najgore kada građani tome pristupe sami, pa onda prouzrokuju nenamjerne požare koji se šire velikom brzinom.
Da je ove godine Hrvatska bila uspješnija u borbi protiv požara predsjednici je obrazložio glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković koji je rekao da je u 2018. godini zabilježeno puno manje požara i opožarene površine, jer je prošle godine u ovo vrijeme bilo oko 75 tisuća hektara, a ove godine 1300 hektara samo na priobalju. Brojka je značajno manja ili dva posto izgorjele površine u odnosu na 2017. godinu što je veliki pomak i oko 67 posto manje požara u ovoj godini.
„Tome su pridonjele mjere Vlade, svih subjekata jedinica lokalnih samouprava, no i vremenski uvjeti su ove godine puno utjecali na to da do požara ne dođe. Bilo je kišnih dana, nije bilo puno vjetra, a pomogli su nam i sustavi koje smo uveli preko odašiljača i veza i kamera na terenu, do uspostave ovog Vatrogasno-operativnog zapovjedništva u Divuljama”, kazao je Tucaković.
Objasnio je da im kamere pomažu u ranom otkrivanju požara nakon koje uvijek slijedi brza reakcija vatrogasaca na terenu i dodao da je ove godine na područje koje kamere ne pokrivaju uveden i bespilotni sustav Skylark koji im prenosi sliku s terena. Priznao je da su iz prošlogodišnjeg velikog požara na širem splitskom području „izvukli lekciju”, no i izrazio zadovoljstvo što u svemu tome nije bilo stradalih ljudi i gasitelja.
„Iz te je sezone puno toga izvučeno u komunikaciji, razmjeni informacija, pristupu i uvođenju novih tehnologija u sustav vatrogastva. Sustav je zasigurno ove godine bolji nego prošle i to je proces kojega stalno treba unaprjeđivati i prilagođavati uvjetima na terenu”, zaključio je Tucaković.
General Krešo Tuškan je, među ostalim, rekao da su zračne snage ostvarile 352 sata naleta, potrošeno je 1088 litara bjelila, dok su kopnene snage bile raspoređene u Kninu, Benkovcu, Sinju i u Divuljama.
U Hrvatskoj djeluje 1800 dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD), 66 javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), te 59 pripadnika Državne intervencijske postrojbe (DIP). (Hina)