"Masovnim ubojstvom ratnih zarobljenika i civila, među kojima je bilo ranjenika i djece, prekršene su sve civilizacijske norme i odredbe humanitarnog prava, prije svega Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima iz 1929.
Bio je to razmjerno najveći poratni masovni zločin u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, za koji nema opravdanja, kao ni za bilo koji drugi zločin učinjen nad bilo kime i od bilo koga. Ta i druga mjesta trajno čuvaju spomen na Križni put i opomena današnjem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad neponovljivom vrijednošću svakog ljudskog života, promicati duh hrvatskoga zajedništva i jačati demokraciju, kao jamstva slobode i mira", priopćeno je iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske.