SSSH predlaže da minimalna plaća od 1. siječnja 2008. bude 2700 kuna bruto, što je 2025 neto, a nakon prijelaznog razdoblja od godinu dana vezala bi se za prosječnu plaću i iznosila 50 posto prosječne plaće. Minimalna plaća ujedno bi bila i neoporezivi dio plaće, te osnovica za obračun doprinosa.
Najavila je to danas predsjednica SSSH Ana Knežević na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom HSU-a Vladimirom Jordanom.
SSSH je uputio samostalan zakonski prijedlog jer se s čelnicima ostalih sindikalnih središnjica u godinu dana pregovaranja nisu
uspjeli usuglasiti oko visine minimalne plaće i konkretnog zajedničkog rješenja.
"Prigovarali su nam da je iznos minimalne plaće previsok, no ne nude konkretna rješenja. Smatram da kolege iz drugih središnjica vode više računa o lokalnim vlastima i poslodavcima nego o svojim članovima", ustvrdila je.
SSSH očekuje da se zakon donese u sadašnjem sazivu Sabora, kako bi se mogao primijeniti od iduće godine.
Njime se predviđa i utvrđivanje koeficijenta složenosti za pojedine poslove od 1 do 2,8 ne bi li se izbjegla sadašnja praksa mnogih malih poslodavca (s manje od 20 zaposlenih) da radniku isplaćuju minimalce, a ostalo "na ruke".
Tih radnika u Hrvatskoj ima oko 450.000, oni su oštećeni za prosjek plaće i buduću mirovinu, a država za porez i doprinose.
Prema istraživanju SSSH, 1995. godine bilo je 1,8 posto radnika koji su primali najnižu plaću, a danas ih je 7,4 posto. Istodobno, 1995. je bilo 63 posto radnika s plaćom iznad prosječne, a danas ih je 53 posto.
"Znači da je u 11 godina porastao broj radnika na minimalcu, a za deset posto se smanjio broj onih s plaćom većom od prosjeka", upozorila je Knežević.
Vladimir Jordan je kazao kako je prirodno da se kao stranka
umirovljenika bore za dostojanstvo radnika i budućih umirovljenika, koji su s minimalnom plaćom i mirovinom - apatični.
Na novinarski upit predviđa li prijedlog SSSH iznimke za tekstilnu industriju koja je u teškoj situaciji, Knežević je odgovorila da bi
poslodavci tijekom rasprave u Saboru trebali predložiti rješenja za iznimke u primjeni, navodeći primjer Slovenije.
Po slovenskom modelu, država se tijekom dvije godine odrekla poreza i doprinosa u tekstilnoj industriji kako bi se ta djelatnost mogla restrukturirati i početi primjenjivati zakon.
Knežević je podsjetila da 20 zemalja Europske unije ima Zakon o minimalnoj plaći, a njezina visina vrlo je bitna jer se i u
prijedlozima za poboljšanje položaja umirovljenika mirovina veže uz prosječnu plaću, na čiji pak izračun utječe i minimalna plaća.
Minimalna je plaća u Hrvatskoj sada 2260 kuna bruto, odnosno 1800 kuna neto.