Važno istraživanje

PROŠLO JE 50 GODINA Utrka na Mjesec je bila stvarna

Slika nije dostupna
U Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" 3. veljače 2016. održano je predavanje "Istraživanje Mjeseca: jučer, danas, sutra". Zanimljivo predavanje je održao Ante Radonić, popularizator znanosti i voditelj planetarija.

Predavanje u zagrebačkom Tehničkom muzeju držano je točno na dan kada je prije 50 godina ostvareno prvo spuštanje jedne svemirske letjelice na Mjesec. Naime, nakon tri dana leta, 3. veljače 1966. g. sovjetska robotska svemirska letjelica "Luna – 9" obavila je spuštanje na površinu Mjeseca.

Bilo je to prvi put da se jedna letjelica spustila na površinu jednog drugog nebeskog tijela. Također, prvi put smo vidjeli sliku poslanu sa površine nekog drugog nebeskog tijela. Na slikama smo vidjeli kamenitu zaravan a horizont je bio udaljen 1400 metara. U tijeku četiri dana kapsula "Lune – 9" emitirala je ukupno preko osam sati radio – signale emitirajući podatke i slike.

Zanimljivo je da su, osim u ruskoj prijemnoj postaji, prve slike s Mjeseca primljene i u Velikoj Britaniji, radio - teleskopom opservatorija Jodrell Bank. Tako su englezi objavili prvu panoramu s Mjeseca prije nego što je to učinila tadašnja sovjetska novinska agencija TASS.

Prekretnica je bila misija Luna-9

Uspjeh "Lune – 9" ostvaren je nakon više neuspjelih pokušaja. Prije toga tri letjelice toga tipa razbile su se pri pokušaju spuštanja na površinu našeg prirodnog satelita. Bilo je potrebno pomoću raketnog motora smanjiti brzinu za dva i pol kilometra u sekundi da bi se moglo ostvariti spuštanje. Zato je trebalo na točno određenoj visini uključiti raketni motor za kočenje.

"Luna – 9" je pokazala da će Mjesečevo tlo čvrsto i da omogućuje sigurno slijetanje. Dokazano je da će raketna tehnologija omogućiti spuštanje ljudi na Mjesec. Tri mjeseca kasnije prvo meko spuštanje automatske letjelice ostvarila je i NASA sa sondom "Surveyor – 1".

Tri i pol godine kasnije prvi ljudi spustili su se na Mjesec u misiji "Apolla – 11". U tijeku šest ekspedicija astronauti su donijeli oko 380 kg uzoraka koji se i dan danas koriste za analizu (sada postoje daleko savršeniji i precizni instrumenti za analizu tla).

Letjelicama tipa "Luna" u tri navrata automatskim putem su dopremljeni uzorci Mjesečevog tla na Zemlju. Prvi put je to obavljeno 1970. g. a iste godine bio je na Mjesec dopremljen i prvi automatski pokretni laboratorij "Lunohod – 1" sa osam kotača.

Inače, u vrijeme povijesne misije "Apolla-11" letjelica "Luna-15" se razbila pri spuštanju na Mjesecu u pokušaju da uzme uzorke Mjesečevog tla, inače bi Rusi dopremili uzorke s Mjeseca u približno isto vrijeme kada i američki astronauti.