Iako naizgled banalan slučaj lažiranih SMS-ova koji su uoči izricanja prve presude trebali poboljšati poziciju Zdravka Mamića, stvaranjem slike u javnosti da tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan od osječkih sudaca zahtijeva osuđujuću presudu, zakomplicirao se kada je zbog izrade spornih poruka uhićen bivši policijski informatičar, a potom i vozač iz Ministarstva poljoprivrede koji je prijatelj i kum zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića.
Osječki Županijski sud je sredinom prosinca za još dva mjeseca produljio istražni zatvor bivšem policijskom informatičaru Franji Vargi kojeg Uskok tereti za izradu lažih SMS poruka te Blažu Curiću, osumnjičenom da je Vargi dojavio da se zbog toga nad njim provode istražne radnje i da mu se sprema uhićenje.
Otišla dva predsjedničina savjetnika
Krajem studenoga u medijima su objavljeni detalji Vargina istražnog iskaza u kojem osim o svom odnosu s Mamićem govori i o suradnji s bivšim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, Brkićem te bivšim savjetnikom predsjednice Republike Vladom Galićem koji je potom podnio ostavku „iz moralnih i etičkih razloga“. Brkić koji od početka odbacuje tvrdnje nekih medija da afera SMS vodi do njega nakon Galićeve ostavke prokomentirao je da ne želi sudjelovati "u tom cirkusu laži i konstrukcija".
Afera lažnih SMS-ova dodatno je pogoršala i odnose Ureda predsjednice s Vladom koji su se, krajem godine, primirili odlaskom Mate Radeljića, još jednog predsjedničina savjetnika, kojega su mediji povezivali s aferom lažnih „Mamićevih“ SMS-ova.
Osim s ljudima iz svijeta politike iz Varginog je iskaza otkriven i njegov odnos s nekadašnjim vlasnikom Argokora Ivicom Todorićem, koji je također ispitan u ovoj istrazi zbog sumnje da je Varga izradio navodno SMS prepisku skupine "Borg".
Suradnja s Vargom Todoriću je trebala pomoći kako bi se iz Londona, gdje se našao kada je protiv njega pokrenuta istraga zbog izvlačenja preko milijardu kuna iz Agrokora, prikazao žrtvom političkog progona.
Iako je tvrdnje o političkom progonu izgovorio i na londonskom sudu Todorić je 7. studenoga izručen Hrvatskoj, točno godinu dana od uhićenja u Londonu po zahtjevu hrvatskog tužiteljstva koje ga sumnjiči zbog "nepripadne imovinske koristi" od milijardu i 142 milijuna kuna.
Istraga u slučaju Agrokor produljena
Istraga protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića te 12 Agrokorovih menadžera i revizora pokrenuta u studenome 2017. nakon godinu dana produljena je za novih šest mjeseci i trebala bi biti dovršena do svibnja 2019.
Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.
Istražni zatvor bio je odobren jedino za Ivicu Todorića koji je nakon izručenja Hrvatskoj sproveden u zatvor u Remetincu, da bi 20. studenoga na slobodu izašao uz jamčevinu od 7,5 milijuna kuna i zabranu napuštanja Zagreba.
Prva presuda Mamiću i bijeg u Međugorje
Nekoliko mjeseci prije Todorićeva povratka Hrvatsku je, uoči izricanja prve presude, napustio Zdravko Mamić koji je 6. lipnja na osječkom Županijskom sudu proglašen krivim za izvlačenje oko 116 milijuna kuna iz "Dinama" te je osuđen na šest i pol godina zatvora.
Njegov brat Zoran osuđen je na četiri godine i 11 mjeseci, bivši "Dinamov" direktor Damir Vrbanović na tri godine zatvora, a poreznik Milan Pernar na četiri godine i dva mjeseca zatvora.
Iz Međugorja gdje živi nakon bijega iz Hrvatske Mamić je presudu osječkog suda nazvao krivotvorinom i montažom, dok je za aferu SMS ustvrdio da se radi o "međustranačkom obračunu" u kojemu je osumnjičeni Franjo Varga bio "opsjednut" time da uništi Milijana Brkića.
Iako je za Mamićem Hrvatska raspisala tjeralicu, izručenje je izbjegao zahvaljujući činjenici da je rođen u BiH pa po toj osnovi ima i državljanstvo te zemlje koja ga trenutačno štiti od zatvora.
Nastavak korupcijskih afera
Godinu na izmaku obilježila je još jedna osuđujuća, ali i jedna oslobađajuća nepravomoćna presuda bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu. Dvije i pol godine zatvora dosuđeno mu je u listopadu zbog ratnog profiterstva u slučaju Hypo, iako je od početka odbacivao optužbe da je od te austrijske banke primio proviziju kada je Hrvatska ratnih godina dobivala kredit za kupnju zgrada veleposlanstava.
Istog dana Sanader je na istom sudu zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbi da je oštetio HEP zajedno s bivšim vlasnikom Diokija Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim Uskokovim svjedokom na suđenju za primanje mita od direktora mađarskog MOL-a.
I to je suđenje 2018. krenulo iznova, a izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je 3. prosinca ponovno odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju kojemu je krajem listopada u odsutnosti počelo suđenje za davanje mita Sanaderu koji je zauzvrat mađarskoj naftnoj kompaniji navodno prepustio upravljačka prava u Ini.
Uz ta suđenja ni ove godine nije završilo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, u kojem se Sanaderu i njegovoj bivšoj stranci sudi za izvlačenje milijuna iz državnih institucija i tvrtki.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 19. listopada oslobođen je optužbi da je oštetio grad ustupajući štandove udruzi U ime obitelji, zajedno sa svojim suradnikom, gradskim pročelnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom "Tržnica Zagreb" Zdenkom Palac.
Nakon više pokušaja 2018. je počelo i suđenje za primanje mita bivšoj sisačko moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel, a godinu je kao i nekoliko posljednjih obilježio i niz dugotrajnih korupcijskih postupaka poput suđenja bivšem šefu Hrvatske gospodarske komore Nadanu Vidoševiću te nekadašnjem ministru i zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti. (Hina)