- Želimo uspostaviti stalnu javnu platformu koja se bavi različitim aspektima prostorne problematike, rekao je Celakoski i izrazio zadovoljstvo što je Forum okupio predstavnike brojnih udruga za zaštitu okoliša i građanskih inicijativa, stručnjake koji se bave prostornom problematikom i javne osobe.
- Svi imamo jedan cilj - zaštitu i očuvanje prostora kao jednog od glavnih razvojnih resursa, rekao je Celakoski nakon što su se u raspravi čuli brojni primjeri prostorne devastacije: od Istre do Dubrovnika i Splita te Zagreba, gdje je prijedlog za gradnju u bloku Cvjetnog trga, kako je rečeno, postao sinonim za prevagu privatnog kapitala nad javnim dobrom.
Osnivač Zelene akcije i sociolog s Instituta "Ivo Pilar" Vladimir Lay je ustvrdio kako privatni kapital sve više kupuje i osvaja, uz pomoć političkih elita, dijelove jezgri gradova koji su dosad bili opće dobro.
- Privatni kapital sada želi 'požderati' prostor, nakon što je
prošao prvi udar na tvornice i banke, dodao je.
O tome kako u Splitu 'pravo na grad' postaje upitno govorio je
kulturolog Mirko Petrić, opisavši "spregu" Generalnog urbanističkog plana i programa rekonstrukcije splitske luke, čime se, kaže, predviđa da se luka "oslobodi" od dijela trajektnog prometa kojim su se koristili građani za prijevoz od otoka da Splita, za turističke cruisere i ekskluzivne jahte.
Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner je naveo da će takvih primjera sigurno biti i više, posebice kad se liberalizira tržište nekretnina i građani EU budu u prilici da ih kupe.
- To što dolazi nije održivo i tome se trebamo oduprijeti jer nemamo izbora. Inače, naša djeca neće imati gdje živjeti, dodaje Piršić.
Predložio je reviziju svih prostornih planova kako bi se, uz ostalo, vidjelo i je su li usklađeni s održivim razvojem.
Sudionici Foruma složili su se da treba utjecati na zakonodavstvo kako bi pogreške u prostoru imale i ozbiljne pravne posljedice.
Na Forumu za prostor, koji se održao uz potporu zaklade Heinrich Boell, su među ostalima sudjelovali i Vera Šimek Petrinjak, Dušica Radojčić, Niko Gamulin, Marko Sančanin, Urša Raukar, Vilim Matula i drugi.